U Južnoj Mitrovici je juče održana regionalna
ženska konferencija parlamentarki iz nekoliko zemalja iz regiona o
upoznavanju sa situacijom u Severnoj Mitrovici, koja je umesto da
bude održana u Severnoj Mitrovici, kako je organizator "UN Women"
predvideo, za nekoliko sati izmeštena u Južnu, nakon što su se dan
pred održavanje konferencije kosovski gradonačelnici i predsednici
opštinskih skupština sa Severa iznenada sastali i zaključili da se
ova konferencija treba odložiti zbog "bezbednosnih pretnji". Iako je
naziv konferencije bio "Regionalni dijalog između žena političarki i
poslanica iz Srbije i Kosova - sa ženama liderkama zajednica Severna
Mitrovice", veći deo gošća iz Srbije sa moderatorkom Sonjom Liht
odlučio je da se iz Kosovske Mitrovice vrati nazad u Beograd,
navodeći kao razlog za neučestvovanje da su za promenu lokacije
saznale kasno od organizatora, te da insistiraju da se konferencija
za oko 150 predviđenih učesnica odloži i održi u Severnoj Mitrovici
u nekim od narednih dana. U Beograd su se tako, uz Sonju Liht,
vratile i Gordana Čomić, koja je bila predviđena kao jedna od
panelistkinja, Dubravka Filipovski, Velinka Tošić, Aida Ćorović i
Jelena Trivan. One su u zajedničkom saopštenju kasnije istakle da je
propuštena prilika za "početak dijaloga", dok su na konferenciji
ostale političarke i civilne aktivistkinje - Nataša Mićić, Judita
Popović, Jelena Džombić i Mina Lazarević. Takođe, na konferenciji
nije učestvovala ni predsedavajuća SO Severna Mitrovica Ksenija
Božović, kao ni odbornica Danijela Vujačić, koje su takođe bile
predviđene kao govornice u panelima, čime su se i kosovske odbornice
SO Severna Mitrovice pridružile srpskim parlamentarkama da ne
učestvuju na ovoj konferenciji. Tokom rada dva panela o Briselskom
sporazumu, odnosno svakodnevnim problemima sa kojima se građani
Severnog Kosova susreću, pogled sa Severa gošćama iz regionalnih
zemalja, ali i međunarodnim predstavnicima i ambasadorima, sa druge
strane, predstavile su šefica za administraciju opštine Severna
Mitrovica, Adrijana Hodžić, urednica KoSSeva, Tatjana Lazarević i
liderke civilnog društva sa Severa - sudija Radmila Kapetanović i
Olivera Milošević. Na konferenciji je učestvovala i kosovska
ministarka za dijalog Edita Tahiri, kao i poslanice u kosovskoj
skupštini. Govoreći u panelu o Briselskom
sporazumu, Tahiri je rekla da je napredak "opipljiv" i da to i sami
građani "primećuju", navodeći primere – sporazumom o slobodi
kretanja "omogućeno je putovanje građana Kosova u Srbiju",
uspostavljen je princip CEFTA-e kada je u pitanju trgovina između
Srbije i Kosova, a sporazumom o IBM-u – “kosovska vlast je prisutna
na oba granična prelaza" (Jarinje i Brnjak), kao i da će sporazumom
o pravosuđu "sada i srpski tužioci biti u kosovskom pravosudnom
sistemu". Tahiri je najavila i potpisivanje sporazuma o osiguranju
vozila početkom juna. “Očekujem održavanje narednog
sastanka 20. maja, za koji verujemo da će biti poslednji i 4. juna -
očekujemo potpisivanje sporazuma i da tom prilikom tarife i naknade
za osiguranje vozila budu snižene, kako bi poboljšali slobodu
kretanja,” rekla je Tahiri, objašnjavajući dalje postignute
sporazume. Za Tahiri je prednost Briselskog
sporazuma i to što je direktor Kosovske policije nedavno posetio
Srbiju, a direktor policije Srbije Kosovo, učestvujući na
regionalnom sastanku, podsećajući i da je ministar spoljnih poslova
Srbije, takođe, bio u Prištini na regionalnom skupu, gde su
"usaglašene zajedničke aktivnosti između zemalja".
Tahiri je podsetila i da dijalog sa Srbijom na Kosovu u početku nije
bio podržan, da je bilo skepticizma na obe strane, ali i da se sada,
kada građani "vide rezultat”, menja i “percepcija”, kao i “stavovi
građana, kako na Kosovu, tako i u Srbiji.”
Odlučili smo da CZ zaposlimo u institucije bez
obzira da li su radili zakonski ili ne Tahiri se
osvrnula i na integraciju pripadnika civilne zaštite.
“I to se dešava i sa bivšim članovima civilne zaštite, njih 483,
nezavisno od toga da li su radili zakonski, ili ne. Njihovo
delovanje je možda bilo takvo da se nama ne dopada, ali smo mi
odlučili da oni budu zaposleni u civilnim institucijama Kosova. Nije
da ne postoje reakcije. Jedna dilema je kako neko može ko neko vreme
nije radio u interesu zemlje sada da bude zaposlen?” rekla je ona i
istakla da je važno da na Kosovu postoji sloboda za sve građane,
podsećajući da kada su se kosovski Albanci “borili za nezavisnost i
slobodu Kosova”, to su uradili kako bi ta sloboda bila iskorišćena
"zarad svih i da pruža jednake mogućnosti svim zajednicama”.
“Ako u jednoj zemlji ne postoji sloboda za sve njene građane, onda
ne možemo imenovati da je takvo stanje pozitivno. Kada smo se mi
borili za nezavisnost i slobodu Kosova, mi smo to uradili da ta
sloboda bude iskorišćena zarad svih i da pruža jednake mogućnosti
svim zajednicama, tako da je upravo to naša vizija, naša
posvećenost. Mi najbolje znamo kako je biti bez slobode, tako da
najbolje znamo da je svima potrebna sloboda,” objasnila je ona.
Lazarević: Srpski narod dobio reciklažu novijih
istorijskih paradigmi, hibrid života na Severu Kosova
Sa druge strane, urednica KoSSeva, Tatjana Lazarević, naglasila je
da je nametanje stavova i odluka Severu Kosova od 2012 “glavni
diskurs" iz Beograda i Prištine. “Srbi sa Severa
Kosova Briselski sporazum ne mogu nikako drugačije da posmatraju do
kao jednoobrazni, za jednu stranu monolitni, polu-sporazumni
politički akt, posmatrajući sebe kao isključive gubitnike u tom
sporazumu, jer su građani sa Severa, kojih se sporazum naposletku
najviše i tiče, u najširem luku zaobiđeni i isključeni iz aktivnog
učešća u pregovorima,” rekla je Lazarević. Ona je
upozorila na konkretne posledice primene briselskih sporazuma, koje,
po njenim rečima “tek izlaze na površinu i rastu”, poput "dolazećeg
problema" isticanja roka za srpske licence za uvoz lekova, zahteva
kosovske strane za licenciranjem lekarskih dozvola, promenu
lekarskog šifrarnika, problema nezakonitog penzionisanja radnika
MUP-a, pitanja Univerziteta, energetike i vodosnabdevanja. Po
mišljenju Lazarević, ovi problemi će se intenzivirati do onog
stepena kada će svi, kako je naglasila, “zaboraviti da imamo
Briselski sporazum, a shvatiti da imamo problem,” osim ukoliko se,
po njenim rečima kao “jedino rešenje” ne računa da je “Srbija otišla
sa Kosova”. “Šta su dobili Srbi sa Severa Kosova,
osim intenzivnog osećaja da su izgubili? Eto, taj zgoditak bi se
mogao nazvati polu-sporazumom, polu-sistemom, polu-poslom,
polu-teritorijom, polu-gradom, polu-statusom, polu-informacijom,
polu-istinom, polu-parkom, polu-mirom, polu-životom. Srpski narod je
dobio reciklažu novijih istorijskih paradigmi, hibrid života na
Severu Kosova, verovatno i u ostatku Kosova gde još ima Srba,” rekla
je Lazarević, dodavši da će, uprkos integraciji, preostali srpski
narod nastaviti da u “kulturološkom, nacionalnom, a onda i u svakom
drugom smislu, i dalje oseća da mu u tom sistemu nije mesto, da je
to za njega protiv-prirodan i protiv-civilizacijski čin”.
Autentični 'čuvari' zaštite lokalnog interesa
skrajnuti sa Severa; jačanje autonomije Severa neosporan interes
lokalnih Srba Lazarević je rekla da se kao
preduslov za sprovođenje Briselskog sporazuma na Severu dogodio
“tektonski potres” promene kompletnog političkog rukovodstva “za
nekoliko meseci”, primenom raznih metoda – “od ubistva, hapšenja, do
tihog udaljavanja i oduzimanja finansijske moći”, te da je očigledno
da je novo kosovsko političko rukovodstvo sa Severa, uprkos
formalnim kosovskim izborima, suštinski imenovano od strane
Beograda, a ne izabrano. Nemaju građani prema njima
nikakav odnos - ni da su važni, ni da su nevažni, ni da nešto rade,
ni šta rade, ni gde rade, ni za koga rade, dodala je Lazarević,
govoreći o kosovskim predstavnicima samouprave na Severu.
“Sa Severa, kao dosadašnjeg jedinog preostalog urbanog
administrativno-političkog centra kosovskih Srba, Beograd od nedavno
prenosi političku moć u Gračanicu, minimizirajući tako uticaj koji
je Sever de fakto i de jure imao od ’99 i sa kojim bi mogao da utiče
na sam Briselski sporazum i njegovu primenu. Sve što je na Severu
autentično delovalo u cilju očuvanja lokalnog uređenja zajednice i
zaštite naših interesa, Beograd je već skrajnuo,” istakla je
Lazarević, dodavši da Beograd nema nameru da dalje jača kapacitete
Severa, da “istinski pripremi pojedinca za život u novom društvu”, a
kamoli da “da jača autonomiju Severa, što je neosporan interes Srba
sa Severa”. “Tako Beograd nije ništa uradio
drugačije u ovom procesu do da se je pridružio Prištini, koja ni do
danas nije uspela da zadobije poverenje Srba sa juga da su poštovani
i ravnopravni građani Kosova, a da ne pominjemo kako će tek zadobiti
poverenje Severa,” istakla je Lazarević.
Da li je Sever Kosova AP KiM, suvereno Kosovo?
Građani Severa nisu slobodni ljudi Ona je na kraju
svog obraćanja prisutne gošće iz Beograda zamolila da prenesu poruku
onim predstavnicama iz centralne Srbije koje su odlučile da se vrate
za Beograd i ne učestvuju na konferenciji: “Drage
gošće iz Srbije, predstavnice aktuelne i bivše vlasti, da li možete
da, kada ste na severnoj strani Kosovske Mitrovice, da svedočite da
ste na teritoriji AP KiM, kako na sva zvona zvone svi naši
zvaničnici i mediji iz Beograda? Kada se vratite kućama, šta ćete
reći, gde ste bile?” Drage gošće, iz koje god
zemlje regiona da ste, možete li da svedočite da, kada ste na
severnoj strani Mitrovice, da ste na teritoriji suverenog Kosova i
koje to atribute suverenosti prepoznajete, obratila se i ostalim
učesnicama skupa, pozvavši zaštitnice ljudskih prava da svedoče da
li se građanima Severnog Kosova krše ljudska prava.
“Mi nismo slobodni ljudi, iako se za naše slobode deklarativno
upinju Beograd, Priština i Brisel. Oduzeto nam je pravo i mogućnost
uređivanja sopstvenih života, pravo izbora, pravo da odlučujemo,
naravno, ne na štetu drugih ljudi i zajednica, istovremeno kada je
baš Sever Kosova okosnica Briselskog sporazuma,” zaključila je
Lazarević.
Tahiri: Polu-život percepcija tranzicije,
korak-po korak ka integraciji Tahiri je, sa druge
strane, rekla da percepcija o polu-životu jeste deo tranzicionog
procesa, pristup - korak po korak kada je u pitanju integracija
severa, te da pre 15 godina niko nije mogao ni da zamisli da će dve
strane sedeti i razgovarati zajedno u Briselu.
"Pomenuli ste polu-život, polu-realnost. Kada se krećemo između dve
realnosti, potreban je proces," naglasila je Tahiri.
Ona se u svojoj reakciji osvrnula i na transparentnost briselskih
pregovora, objašnjavajući da dileme kod građana proističu iz
netransparentnosti procesa, ali i da postoji razlika u
transparentnosti kada je u pitanju prištinska i beogradska strana.
“Prvo, otkud toliko dilema? Pre svega zato što transparentnost obe
zemlje o tome šta smo se dogovorili - nije bila potpuna.
Transparentnost uglavnom nije potpuna kada se govori o pregovaračkim
procesima i nemoguće je da se sve kaže i objavi, ali odnosi između
Kosova i Srbije - razlikuje se transparetnost. Ja verujem da smo mi
transparentni kao Kosovo, da smo mi transparentni kao zemlja. To
mogu da vam posvedočim - svi sporazumi koji su potpisani u Briselu,
imate na internet stranici Vlade Kosova - kako su postignuti,
integralni, sa potpisima, tekstovi originalni, a to nije slučaj sa
Srbijom koja nije zvanično objavila sporazume,” istakla je ona.
Tahiri: Kad god sam rekla da se nisam sastala sa
gradonačelnicima, jesam Tahiri je, međutim, zatim
govorila i o transparentnosti njenih sastanaka sa gradonačelnicima
sa Severa, gde je priznala da o tome nije govorila uvek u javnosti,
komentarišuči prethodnu opasku Lazarević da "ni njoj nije jasna
praksa kosovskih gradonačelnika sa Severa Kosova da se u Prištini,
ili Briselu, sastaju sa Tahiri, a da pred svojim građanima, na
terenu odbiju susret": “Ja sam se sastala sa
gradonačelnicima opština nekoliko puta u Prištini. I kad god sam
rekla da se nisam sastala sa njima, jesam se sastala. Ja nisam
govorila ni građanima, čak ni novinarima. Iako su se sastali sa
mnom, kad su otišli na Sever, rekli su da nisu. Zašto su to uradili
- možda zbog političkih odluka. Ja razumem u potpunosti kakvi su
procesi, pošto sam učestvovala u pregovorima, znam kako je, nisam
nikada reagovala, čak i kada su rekli da se nismo sastali. Ja sam
mislila da im to služi nekoj njihovoj svrsi i ja imam maksimalno
razumevanje za to,” rekla je i naglasila: “Zašto
smo se sastajali i zašto se dalje sastajemo je pre svega zbog
normalizacije stanja na Severu. I normalizacija za nas podrazumeva
uspostavljanje zakona, demokratskih principa, poverenja koje nije
izgrađeno i posebno porušeno sa Srbima sa Severa tokom sukoba.”
Srbija je ta koja razlikuje Srbe sa juga sa
Severa Kosova; Srbija sa nama postiže sporazume o integraciji Srba
sa Severa u kosovske institucije “Neko može da kaže
zašto stalno pominjemo Sever i zašto stalno pominjemo Srbe sa
Severa? Zato što je Kosovo bilo uspešno u integraciji svih manjina i
Srba koji nisu bili na Severu, već u drugim delovima Kosova. I
upravo zbog toga Srbija je ta koja razlikuje Srbe sa juga i sa
Severa Kosova, jer mi imamo punu institucionalnu saradnju evo već 15
godina i zašto su Srbi sa Severa oni koji imaju prepreke da
razgovaraju sa nama? Mi znamo koje su prepreke i vi znate koje su
to, one su uglavnom političke prirode. Ali Srbija zajedno sa nama
postiže sporazume o integraciji Srba sa Severa ka integaciji u
institucije Kosova,” istakla je dalje Tahiri.
Lokalni izbori - Znamo da to nije u potpunosti
bio demokratski proces “Imamo četiri predsednika
opština koji su izabrani glasovima građana. Znamo da to nije u
potpunosti bio demokratski proces, imate pravo da su oni
imponirani/nametnuti kao rešenje, imate pravo kada to kažete. Ali ja
ipak verujem da će Srbi sa Severa i dalje raditi na razvoju
demokratije i da će na sledećim izborima na demokratski način biti u
stanju da imaju više predstavnika, a ne samo Srpsku listu. I da na
demokratski način oni sami odaberu kandidate za koje smatraju da
nisu nametnuti, rekla je Tahiri komentarišući Lazarevićev stav da su
Srbima sa Severa kosovski (srpski) politički predstavnici nametnuti.
Jedan od razloga spore integracije “legalni” i
“nelegalni” gradonačelnici “Drugi izazov je, da vam
otvoreno kažem - dok legalni gradonačelnici funkcionišu na Severu,
znate da funkcionišu i četiri ilegalna predsednika opština. Srbija
više finansijski i politički pomaže njih, nego ove koji su legalno
izabrani,” rekla je Tahiri, dodajući da “ne može da postoji
normalizacija ako legalni predsednik opštine na Severu ima manje
uticaja nego nelegalni”. Ona je objasnila i da su
Kosovo i Srbija uslovljeni sprovođenjem briselskih sporazuma, jer od
njih zavisi napredovanje ka Evropskoj uniji, te da u potpunosti
veruje u briselski proces, a da u dijalogu niko ne gubi I da
“pobeđuju svi koji učestvuju.” Tahiri je takođe
rekla da je sada samo pitanje da li će Srbija da prizna novu
realnost, da Jugoslavije više nema i da sada postoji 7 novih država,
koje su mahom priznale Kosovo.
Lekovi za bolnice će nastaviti da stižu u vidu
humanitarne pomoći Tahiri je, odgovarajući na deo
izlaganja Lazarević o jednogodišnjoj nestašici lekova, te
nadolazećem problemu intenziviranja ovog problema u junu, kada bude
istekao rok za ukidanje srpskih licenci za uvoz lekova iz Srbije i
otvaranju pitanja licenciranja lekarskih diploma i lekarskog
šifrarnika, ona je potvrdila da lekovi stižu na Kosovo iz Srbije "u
vidu humanitarne pomoći" i da će se to nastaviti, ali da se očekuje
da se uspostavi sistem licenciranja. "Za
licenciranje je potrebno da rešimo jedan problem između Srbije i
Kosova - recipročno priznanje sertifikata medicinskih proizvoda. Kao
što su priznati fitosanitarni sertifikati, obe zemlje ih priznaju
uzajamno, to treba da se desi i u ovoj oblasti. To već radimo,
dijalog se odvija u Briselu i uskoro će doći do priznanja ovih
sertifikata i neće biti problema u trgovini lekova,” rekla je
Tahiri. O priznanju diploma mitrovičkog
univerziteta: “Nemojte da brinete uopšte ako vaša deca uče na ovom
univerzitetu i da je to izgubljeno vreme. Oni su diplomirali, ali
priznanje će se uraditi onda kada se sa diplome ukloni logo
Republike Srbije” Tahiri je objasnila da je pitanje
priznavnaja diploma “možda najosetljivije pitanje”, ali i da taj
sporazum nikada nije sproveden, te da je 300 slučajeva kosovskih
diploma na “čekanju, jer Srbija nije uvela kriterijume
nostrifikacije”. “Svi koji su diplomirali na tom
Univerzitetu su za nas diplomirali i mi priznajemo. Kosovo ne može
da prizna diplome sa logoom Republike Srbije, a koje su dobili na
Kosovu. Mi radimo na ovom pitanju. Dakle, nemojte da brinete uopšte
ako vaša deca uče na ovom univerzitetu i da je to izgubljeno vreme.
Oni su diplomirali, ali priznanje će se uraditi onda kada se ukloni
sa diploma logo Republike Srbije,” naglasila je Tahiri.
O integraciji policije i civilne zaštite
Odgovarajući na deo izlaganja Lazarevićeve o problemu koji je izbio
u javnost kada je u pitanju oko 700 radnika MUP-a Srbije koji su
izostali iz plana o integraciji, u koju je uključeno oko 250, a
integracija izvršena tako što je oko 800 ovih radnika potpisalo
nezakonita rešenja u Srbiji o prevremenoj i posebnoj penziji, ona je
objasnila da postoje konkretni razlozi zašto neki pripadnici
policije nisu integrisani, ne navodeći koji su to razlozi, ali
objašnjavajući i zašto neće svih 700 pripadnika civilne zaštite biti
integrisano: “Postoje konkretni razlozi zbog čega
nisu uključeni (pripadnici srpskog MUP-a, prim.red.). Dakle, ne radi
se o tome da ih je neko ostavio po strani. Postoje konkretni razlozi
za to. Isto je i sa civilnom zaštitom. Srbija je prikazala 750 lica
za integraciju, mi smo prihvatili 483. Sada se postavlja pitanje gde
su oni koji su želeli koji su hteli da budu integrisani i deo njih
je pred penzionisanjem, deo njih nisu građani Kosova, a jedan deo
njih nije prošao verifikaciju, odnosno bezbednosnu proveru koju je
radio EULEX. Dakle, to je razlog zašto nisu integrisani.” |