NASLOVNA
- AKTUELNOSTI -

AKTUELNOSTI

 

AKTUELNOSTI

STRANA 4/5 ::: 1 | 2 | 3 | 4 | 5

INFO   :::  Naslovna - Aktuelnosti > Aktuelnosti arhiva - STRANA 4 > Regionalna ženska konferencija o Severnoj Mitrovici...

 

Regionalna ženska konferencija o Severnoj Mitrovici: Srbima na Severu Kosova "polu-život" vs. integracija Severa je proces

13. maj 2015, KoSSev

U Južnoj Mitrovici je juče održana regionalna ženska konferencija parlamentarki iz nekoliko zemalja iz regiona o upoznavanju sa situacijom u Severnoj Mitrovici, koja je umesto da bude održana u Severnoj Mitrovici, kako je organizator "UN Women" predvideo, za nekoliko sati izmeštena u Južnu, nakon što su se dan pred održavanje konferencije kosovski gradonačelnici i predsednici opštinskih skupština sa Severa iznenada sastali i zaključili da se ova konferencija treba odložiti zbog "bezbednosnih pretnji". Iako je naziv konferencije bio "Regionalni dijalog između žena političarki i poslanica iz Srbije i Kosova - sa ženama liderkama zajednica Severna Mitrovice", veći deo gošća iz Srbije sa moderatorkom Sonjom Liht odlučio je da se iz Kosovske Mitrovice vrati nazad u Beograd, navodeći kao razlog za neučestvovanje da su za promenu lokacije saznale kasno od organizatora, te da insistiraju da se konferencija za oko 150 predviđenih učesnica odloži i održi u Severnoj Mitrovici u nekim od narednih dana. U Beograd su se tako, uz Sonju Liht, vratile i Gordana Čomić, koja je bila predviđena kao jedna od panelistkinja, Dubravka Filipovski, Velinka Tošić, Aida Ćorović i Jelena Trivan. One su u zajedničkom saopštenju kasnije istakle da je propuštena prilika za "početak dijaloga", dok su na konferenciji ostale političarke i civilne aktivistkinje - Nataša Mićić, Judita Popović, Jelena Džombić i Mina Lazarević. Takođe, na konferenciji nije učestvovala ni predsedavajuća SO Severna Mitrovica Ksenija Božović, kao ni odbornica Danijela Vujačić, koje su takođe bile predviđene kao govornice u panelima, čime su se i kosovske odbornice SO Severna Mitrovice pridružile srpskim parlamentarkama da ne učestvuju na ovoj konferenciji. Tokom rada dva panela o Briselskom sporazumu, odnosno svakodnevnim problemima sa kojima se građani Severnog Kosova susreću, pogled sa Severa gošćama iz regionalnih zemalja, ali i međunarodnim predstavnicima i ambasadorima, sa druge strane, predstavile su šefica za administraciju opštine Severna Mitrovica, Adrijana Hodžić, urednica KoSSeva, Tatjana Lazarević i liderke civilnog društva sa Severa - sudija Radmila Kapetanović i Olivera Milošević. Na konferenciji je učestvovala i kosovska ministarka za dijalog Edita Tahiri, kao i poslanice u kosovskoj skupštini.

Govoreći u panelu o Briselskom sporazumu, Tahiri je rekla da je napredak "opipljiv" i da to i sami građani "primećuju", navodeći primere – sporazumom o slobodi kretanja "omogućeno je putovanje građana Kosova u Srbiju", uspostavljen je princip CEFTA-e kada je u pitanju trgovina između Srbije i Kosova, a sporazumom o IBM-u – “kosovska vlast je prisutna na oba granična prelaza" (Jarinje i Brnjak), kao i da će sporazumom o pravosuđu "sada i srpski tužioci biti u kosovskom pravosudnom sistemu". Tahiri je najavila i potpisivanje sporazuma o osiguranju vozila početkom juna.

“Očekujem održavanje narednog sastanka 20. maja, za koji verujemo da će biti poslednji i 4. juna - očekujemo potpisivanje sporazuma i da tom prilikom tarife i naknade za osiguranje vozila budu snižene, kako bi poboljšali slobodu kretanja,” rekla je Tahiri, objašnjavajući dalje postignute sporazume.

Za Tahiri je prednost Briselskog sporazuma i to što je direktor Kosovske policije nedavno posetio Srbiju, a direktor policije Srbije Kosovo, učestvujući na regionalnom sastanku, podsećajući i da je ministar spoljnih poslova Srbije, takođe, bio u Prištini na regionalnom skupu, gde su "usaglašene zajedničke aktivnosti između zemalja".

Tahiri je podsetila i da dijalog sa Srbijom na Kosovu u početku nije bio podržan, da je bilo skepticizma na obe strane, ali i da se sada, kada građani "vide rezultat”, menja i “percepcija”, kao i “stavovi građana, kako na Kosovu, tako i u Srbiji.”

 

Odlučili smo da CZ zaposlimo u institucije bez obzira da li su radili zakonski ili ne

Tahiri se osvrnula i na integraciju pripadnika civilne zaštite.

“I to se dešava i sa bivšim članovima civilne zaštite, njih 483, nezavisno od toga da li su radili zakonski, ili ne. Njihovo delovanje je možda bilo takvo da se nama ne dopada, ali smo mi odlučili da oni budu zaposleni u civilnim institucijama Kosova. Nije da ne postoje reakcije. Jedna dilema je kako neko može ko neko vreme nije radio u interesu zemlje sada da bude zaposlen?” rekla je ona i istakla da je važno da na Kosovu postoji sloboda za sve građane, podsećajući da kada su se kosovski Albanci “borili za nezavisnost i slobodu Kosova”, to su uradili kako bi ta sloboda bila iskorišćena "zarad svih i da pruža jednake mogućnosti svim zajednicama”.

“Ako u jednoj zemlji ne postoji sloboda za sve njene građane, onda ne možemo imenovati da je takvo stanje pozitivno. Kada smo se mi borili za nezavisnost i slobodu Kosova, mi smo to uradili da ta sloboda bude iskorišćena zarad svih i da pruža jednake mogućnosti svim zajednicama, tako da je upravo to naša vizija, naša posvećenost. Mi najbolje znamo kako je biti bez slobode, tako da najbolje znamo da je svima potrebna sloboda,” objasnila je ona.

 

Lazarević: Srpski narod dobio reciklažu novijih istorijskih paradigmi, hibrid života na Severu Kosova

Sa druge strane, urednica KoSSeva, Tatjana Lazarević, naglasila je da je nametanje stavova i odluka Severu Kosova od 2012 “glavni diskurs" iz Beograda i Prištine.

“Srbi sa Severa Kosova Briselski sporazum ne mogu nikako drugačije da posmatraju do kao jednoobrazni, za jednu stranu monolitni, polu-sporazumni politički akt, posmatrajući sebe kao isključive gubitnike u tom sporazumu, jer su građani sa Severa, kojih se sporazum naposletku najviše i tiče, u najširem luku zaobiđeni i isključeni iz aktivnog učešća u pregovorima,” rekla je Lazarević.

Ona je upozorila na konkretne posledice primene briselskih sporazuma, koje, po njenim rečima “tek izlaze na površinu i rastu”, poput "dolazećeg problema" isticanja roka za srpske licence za uvoz lekova, zahteva kosovske strane za licenciranjem lekarskih dozvola, promenu lekarskog šifrarnika, problema nezakonitog penzionisanja radnika MUP-a, pitanja Univerziteta, energetike i vodosnabdevanja. Po mišljenju Lazarević, ovi problemi će se intenzivirati do onog stepena kada će svi, kako je naglasila, “zaboraviti da imamo Briselski sporazum, a shvatiti da imamo problem,” osim ukoliko se, po njenim rečima kao “jedino rešenje” ne računa da je “Srbija otišla sa Kosova”.

“Šta su dobili Srbi sa Severa Kosova, osim intenzivnog osećaja da su izgubili? Eto, taj zgoditak bi se mogao nazvati polu-sporazumom, polu-sistemom, polu-poslom, polu-teritorijom, polu-gradom, polu-statusom, polu-informacijom, polu-istinom, polu-parkom, polu-mirom, polu-životom. Srpski narod je dobio reciklažu novijih istorijskih paradigmi, hibrid života na Severu Kosova, verovatno i u ostatku Kosova gde još ima Srba,” rekla je Lazarević, dodavši da će, uprkos integraciji, preostali srpski narod nastaviti da u “kulturološkom, nacionalnom, a onda i u svakom drugom smislu, i dalje oseća da mu u tom sistemu nije mesto, da je to za njega protiv-prirodan i protiv-civilizacijski čin”.

 

Autentični 'čuvari' zaštite lokalnog interesa skrajnuti sa Severa; jačanje autonomije Severa neosporan interes lokalnih Srba

Lazarević je rekla da se kao preduslov za sprovođenje Briselskog sporazuma na Severu dogodio “tektonski potres” promene kompletnog političkog rukovodstva “za nekoliko meseci”, primenom raznih metoda – “od ubistva, hapšenja, do tihog udaljavanja i oduzimanja finansijske moći”, te da je očigledno da je novo kosovsko političko rukovodstvo sa Severa, uprkos formalnim kosovskim izborima, suštinski imenovano od strane Beograda, a ne izabrano.

Nemaju građani prema njima nikakav odnos - ni da su važni, ni da su nevažni, ni da nešto rade, ni šta rade, ni gde rade, ni za koga rade, dodala je Lazarević, govoreći o kosovskim predstavnicima samouprave na Severu.

“Sa Severa, kao dosadašnjeg jedinog preostalog urbanog administrativno-političkog centra kosovskih Srba, Beograd od nedavno prenosi političku moć u Gračanicu, minimizirajući tako uticaj koji je Sever de fakto i de jure imao od ’99 i sa kojim bi mogao da utiče na sam Briselski sporazum i njegovu primenu. Sve što je na Severu autentično delovalo u cilju očuvanja lokalnog uređenja zajednice i zaštite naših interesa, Beograd je već skrajnuo,” istakla je Lazarević, dodavši da Beograd nema nameru da dalje jača kapacitete Severa, da “istinski pripremi pojedinca za život u novom društvu”, a kamoli da “da jača autonomiju Severa, što je neosporan interes Srba sa Severa”.

“Tako Beograd nije ništa uradio drugačije u ovom procesu do da se je pridružio Prištini, koja ni do danas nije uspela da zadobije poverenje Srba sa juga da su poštovani i ravnopravni građani Kosova, a da ne pominjemo kako će tek zadobiti poverenje Severa,” istakla je Lazarević.

 

Da li je Sever Kosova AP KiM, suvereno Kosovo? Građani Severa nisu slobodni ljudi

Ona je na kraju svog obraćanja prisutne gošće iz Beograda zamolila da prenesu poruku onim predstavnicama iz centralne Srbije koje su odlučile da se vrate za Beograd i ne učestvuju na konferenciji:

“Drage gošće iz Srbije, predstavnice aktuelne i bivše vlasti, da li možete da, kada ste na severnoj strani Kosovske Mitrovice, da svedočite da ste na teritoriji AP KiM, kako na sva zvona zvone svi naši zvaničnici i mediji iz Beograda? Kada se vratite kućama, šta ćete reći, gde ste bile?”

Drage gošće, iz koje god zemlje regiona da ste, možete li da svedočite da, kada ste na severnoj strani Mitrovice, da ste na teritoriji suverenog Kosova i koje to atribute suverenosti prepoznajete, obratila se i ostalim učesnicama skupa, pozvavši zaštitnice ljudskih prava da svedoče da li se građanima Severnog Kosova krše ljudska prava.

“Mi nismo slobodni ljudi, iako se za naše slobode deklarativno upinju Beograd, Priština i Brisel. Oduzeto nam je pravo i mogućnost uređivanja sopstvenih života, pravo izbora, pravo da odlučujemo, naravno, ne na štetu drugih ljudi i zajednica, istovremeno kada je baš Sever Kosova okosnica Briselskog sporazuma,” zaključila je Lazarević.

 

Tahiri: Polu-život percepcija tranzicije, korak-po korak ka integraciji

Tahiri je, sa druge strane, rekla da percepcija o polu-životu jeste deo tranzicionog procesa, pristup - korak po korak kada je u pitanju integracija severa, te da pre 15 godina niko nije mogao ni da zamisli da će dve strane sedeti i razgovarati zajedno u Briselu.

"Pomenuli ste polu-život, polu-realnost. Kada se krećemo između dve realnosti, potreban je proces," naglasila je Tahiri.

Ona se u svojoj reakciji osvrnula i na transparentnost briselskih pregovora, objašnjavajući da dileme kod građana proističu iz netransparentnosti procesa, ali i da postoji razlika u transparentnosti kada je u pitanju prištinska i beogradska strana.

“Prvo, otkud toliko dilema? Pre svega zato što transparentnost obe zemlje o tome šta smo se dogovorili - nije bila potpuna. Transparentnost uglavnom nije potpuna kada se govori o pregovaračkim procesima i nemoguće je da se sve kaže i objavi, ali odnosi između Kosova i Srbije - razlikuje se transparetnost. Ja verujem da smo mi transparentni kao Kosovo, da smo mi transparentni kao zemlja. To mogu da vam posvedočim - svi sporazumi koji su potpisani u Briselu, imate na internet stranici Vlade Kosova - kako su postignuti, integralni, sa potpisima, tekstovi originalni, a to nije slučaj sa Srbijom koja nije zvanično objavila sporazume,” istakla je ona.

 

Tahiri: Kad god sam rekla da se nisam sastala sa gradonačelnicima, jesam

Tahiri je, međutim, zatim govorila i o transparentnosti njenih sastanaka sa gradonačelnicima sa Severa, gde je priznala da o tome nije govorila uvek u javnosti, komentarišuči prethodnu opasku Lazarević da "ni njoj nije jasna praksa kosovskih gradonačelnika sa Severa Kosova da se u Prištini, ili Briselu, sastaju sa Tahiri, a da pred svojim građanima, na terenu odbiju susret":

“Ja sam se sastala sa gradonačelnicima opština nekoliko puta u Prištini. I kad god sam rekla da se nisam sastala sa njima, jesam se sastala. Ja nisam govorila ni građanima, čak ni novinarima. Iako su se sastali sa mnom, kad su otišli na Sever, rekli su da nisu. Zašto su to uradili - možda zbog političkih odluka. Ja razumem u potpunosti kakvi su procesi, pošto sam učestvovala u pregovorima, znam kako je, nisam nikada reagovala, čak i kada su rekli da se nismo sastali. Ja sam mislila da im to služi nekoj njihovoj svrsi i ja imam maksimalno razumevanje za to,” rekla je i naglasila:

“Zašto smo se sastajali i zašto se dalje sastajemo je pre svega zbog normalizacije stanja na Severu. I normalizacija za nas podrazumeva uspostavljanje zakona, demokratskih principa, poverenja koje nije izgrađeno i posebno porušeno sa Srbima sa Severa tokom sukoba.”

 

Srbija je ta koja razlikuje Srbe sa juga sa Severa Kosova; Srbija sa nama postiže sporazume o integraciji Srba sa Severa u kosovske institucije

“Neko može da kaže zašto stalno pominjemo Sever i zašto stalno pominjemo Srbe sa Severa? Zato što je Kosovo bilo uspešno u integraciji svih manjina i Srba koji nisu bili na Severu, već u drugim delovima Kosova. I upravo zbog toga Srbija je ta koja razlikuje Srbe sa juga i sa Severa Kosova, jer mi imamo punu institucionalnu saradnju evo već 15 godina i zašto su Srbi sa Severa oni koji imaju prepreke da razgovaraju sa nama? Mi znamo koje su prepreke i vi znate koje su to, one su uglavnom političke prirode. Ali Srbija zajedno sa nama postiže sporazume o integraciji Srba sa Severa ka integaciji u institucije Kosova,” istakla je dalje Tahiri.

 

Lokalni izbori - Znamo da to nije u potpunosti bio demokratski proces

“Imamo četiri predsednika opština koji su izabrani glasovima građana. Znamo da to nije u potpunosti bio demokratski proces, imate pravo da su oni imponirani/nametnuti kao rešenje, imate pravo kada to kažete. Ali ja ipak verujem da će Srbi sa Severa i dalje raditi na razvoju demokratije i da će na sledećim izborima na demokratski način biti u stanju da imaju više predstavnika, a ne samo Srpsku listu. I da na demokratski način oni sami odaberu kandidate za koje smatraju da nisu nametnuti, rekla je Tahiri komentarišući Lazarevićev stav da su Srbima sa Severa kosovski (srpski) politički predstavnici nametnuti.

 

Jedan od razloga spore integracije “legalni” i “nelegalni” gradonačelnici

“Drugi izazov je, da vam otvoreno kažem - dok legalni gradonačelnici funkcionišu na Severu, znate da funkcionišu i četiri ilegalna predsednika opština. Srbija više finansijski i politički pomaže njih, nego ove koji su legalno izabrani,” rekla je Tahiri, dodajući da “ne može da postoji normalizacija ako legalni predsednik opštine na Severu ima manje uticaja nego nelegalni”.

Ona je objasnila i da su Kosovo i Srbija uslovljeni sprovođenjem briselskih sporazuma, jer od njih zavisi napredovanje ka Evropskoj uniji, te da u potpunosti veruje u briselski proces, a da u dijalogu niko ne gubi I da “pobeđuju svi koji učestvuju.”

Tahiri je takođe rekla da je sada samo pitanje da li će Srbija da prizna novu realnost, da Jugoslavije više nema i da sada postoji 7 novih država, koje su mahom priznale Kosovo.

 

Lekovi za bolnice će nastaviti da stižu u vidu humanitarne pomoći

Tahiri je, odgovarajući na deo izlaganja Lazarević o jednogodišnjoj nestašici lekova, te nadolazećem problemu intenziviranja ovog problema u junu, kada bude istekao rok za ukidanje srpskih licenci za uvoz lekova iz Srbije i otvaranju pitanja licenciranja lekarskih diploma i lekarskog šifrarnika, ona je potvrdila da lekovi stižu na Kosovo iz Srbije "u vidu humanitarne pomoći" i da će se to nastaviti, ali da se očekuje da se uspostavi sistem licenciranja.

"Za licenciranje je potrebno da rešimo jedan problem između Srbije i Kosova - recipročno priznanje sertifikata medicinskih proizvoda. Kao što su priznati fitosanitarni sertifikati, obe zemlje ih priznaju uzajamno, to treba da se desi i u ovoj oblasti. To već radimo, dijalog se odvija u Briselu i uskoro će doći do priznanja ovih sertifikata i neće biti problema u trgovini lekova,” rekla je Tahiri.

O priznanju diploma mitrovičkog univerziteta: “Nemojte da brinete uopšte ako vaša deca uče na ovom univerzitetu i da je to izgubljeno vreme. Oni su diplomirali, ali priznanje će se uraditi onda kada se sa diplome ukloni logo Republike Srbije”

Tahiri je objasnila da je pitanje priznavnaja diploma “možda najosetljivije pitanje”, ali i da taj sporazum nikada nije sproveden, te da je 300 slučajeva kosovskih diploma na “čekanju, jer Srbija nije uvela kriterijume nostrifikacije”.

“Svi koji su diplomirali na tom Univerzitetu su za nas diplomirali i mi priznajemo. Kosovo ne može da prizna diplome sa logoom Republike Srbije, a koje su dobili na Kosovu. Mi radimo na ovom pitanju. Dakle, nemojte da brinete uopšte ako vaša deca uče na ovom univerzitetu i da je to izgubljeno vreme. Oni su diplomirali, ali priznanje će se uraditi onda kada se ukloni sa diploma logo Republike Srbije,” naglasila je Tahiri.

 

O integraciji policije i civilne zaštite

Odgovarajući na deo izlaganja Lazarevićeve o problemu koji je izbio u javnost kada je u pitanju oko 700 radnika MUP-a Srbije koji su izostali iz plana o integraciji, u koju je uključeno oko 250, a integracija izvršena tako što je oko 800 ovih radnika potpisalo nezakonita rešenja u Srbiji o prevremenoj i posebnoj penziji, ona je objasnila da postoje konkretni razlozi zašto neki pripadnici policije nisu integrisani, ne navodeći koji su to razlozi, ali objašnjavajući i zašto neće svih 700 pripadnika civilne zaštite biti integrisano:

“Postoje konkretni razlozi zbog čega nisu uključeni (pripadnici srpskog MUP-a, prim.red.). Dakle, ne radi se o tome da ih je neko ostavio po strani. Postoje konkretni razlozi za to. Isto je i sa civilnom zaštitom. Srbija je prikazala 750 lica za integraciju, mi smo prihvatili 483. Sada se postavlja pitanje gde su oni koji su želeli koji su hteli da budu integrisani i deo njih je pred penzionisanjem, deo njih nisu građani Kosova, a jedan deo njih nije prošao verifikaciju, odnosno bezbednosnu proveru koju je radio EULEX. Dakle, to je razlog zašto nisu integrisani.”

 

 

Kapetanović: Srbija spremna da promeni Ustav zbog Kosova, a Kosovo nije spremno da promeni jedan zakon zarad ZSO-a

"Ja sam svesna da je ovo proces i da smo mi građani neka koletarelna šteta, negde između istoka i zapada, ali Beograd i Priština pregovaraju tako da Beograd kaže da je učinio sve ustupke prema Prištini, a Priština se ponaša tako kao da nam nešto poklanja i da mi dobijamo nešto što nismo zaslužili, kao da mi nismo svoj na svome. Oni pregovaraju, nas nigde nema, niko o nama ne brine i naravno da se osećam kao građanin ne drugog, nego trećeg reda," objasnila Kapetanović.

Ona je govorila i o konkretnim problemima sa kojima se suočavaju građani sa Severa u trenutku kada se donose i sprovode sporazumi, dok pregovarači izlaze sa kontradiktornim izjavama nakon potpisivanja sporazuma.

Posebno se osvrnula na pitanje priznavanja diploma mitrovičkog univerziteta, problem ličnih dokumenata - neslaganje sistema, ali i na problem iseljavanja, navodeći da se to već dogodilo sa zaposlenima u carini Srbije.

Kapetanović se osvrnula i na Zajednicu srpskih opština, navodeći da je Srbija spremna da promeni Ustav zbog Kosova, a Kosovo nije spremno da promeni jedan zakon zarad ZSO-a:

"Srbija je spremna da promeni Ustav zbog Kosova, a Kosovo nije spremno da promeni ni zakon zbog Zajednice srpskih opština, za koju mi svi znamo da je šarena laža. Ali ni toliko volje da pokažu - promenićemo zakon, a Srbija menja Ustav. Briše nas, a Kosovo neće jedan zakon da donese," istakla je ona.

 

Hodžić: Diplome na burek papiru

Prema rečima šefice za administraciju Severne Mitrovice, Adrijane Hodžić, Briselski sporazum nema alternativu, a rešenje problema se može postići samo dogovorom.

"Ali ću vam reći jednu stvar, ako učešće Beograda i Prištine nije iskreno, ovaj proces će biti jako dugačak. I shvatite već jednom da su građani Severnog Kosova žrtve visokih politika," dodala je ona.

Hodžić je takođe zatražila imenovanje odgovornog lica, ili tela za sprovođenje Briselskog sporazuma i potvrdila "ogromnu dozu nepoverenja" građana prema Beogradu i Prištini.

"Da li ste svesni - u poslednje vreme ja zaista imam jako puno razgovora sa građanima koji žive na Severu i doza nepoverenja i prema Beogradu i prema Prištini je ogromna iz različitih razloga," rekla je ona.

Govoreći o priznavanju diploma Univerziteta u Mitrovici, Hodžić je rekla:

"Nama je jako važno da se odvoje falsifikovane diplome od onih pravih. Ne može niko očekivati da su ljudi na Severu trebalo da čekaju integraciju univerziteta u prištinski univerzitet. Ljudi nisu mogli da ostanu nepismeni. Ljudi su završavali škole i dobijali svoje diplome. Hajde da odvojimo one diplome koje su pisane na burek papiru od zaista validnih diploma. Ja zaista želim da znam da sutra kad idem na lečenje, da li lice koje se predstavlja da je lekar, jeste stvarno lekar. Neka bude konkretan dogovor i implementacija koja će napraviti ovu razliku. Ja shvatam da ovo mora biti proces i da moramo ići korak po korak, ali u svakom slučaju postoje segmenti koji mogu ići brže."

 

Gradonačelnici, ne bavite se visokom politikom

Tahiri je objasnila i da tokom susreta sa gradonačelnicima sa Severa, sa njima razgovara o realizaciji postignutih sporazuma, da im poručuje da se ne bave visokom politikom, već opštinskom, ali i da će za četiri godine njima isteći mandati i da će tada građani razmišljati o tome šta su oni uradili za svoju zajednicu, a ne za visoku politiku, ali da ona neće da im išta nameće.

Govoreći o opštinskim budžetima, istakla je da opštine na Severu imaju tri puta veće budžete nego ostale opštine na Kosovu, te i da je razgovarala sa različitim ministrima kako bi se kapitalni projekti iz drugih opština prebacili na Sever.

 

Lazarević: Gospođo Tahiri, o kakvoj integraciji Vi govorite?

"Pomenuli ste integraciju Srba južno od Ibra, te da je to način na koji razlikujete Srbe sa Severa, koji nisu integrisani još uvek, kako kažete, dok Srbi sa juga, za Vas - jesu. Ja Vas pitam 15 godina kasnije - o kakvoj integraciji Srba Vi govorite kad su vaše dnevne novine prepune napisa koji govore o Vašim, srpskim kolegama u kosovskoj skupštini i kosovskoj vladi kao o produženoj ruci 'režima iz Beograda' - premijera Aleksandra Vučića, a kada govore o Srpskoj, govore da je u pitanju kadar SNS-a? Ne prođe dan da ne vidim bar deset izveštaja i kritika predstavnika kosovske vlasti u parlamentu, skupštini - da ne kritikuju prisustvo Srbije u kosovskim institucijama. O kakvoj integraciji Srba sa juga govorite, ako 'ilegalne strukture' koje pominjete da na Severu još uvek postoje, takve 'ilegalne' strukture imamo i na jugu? Govorim o školama, zdravstvenim centrima, opštinama, a da ne pominjem pokrajinske institucije - sve ono što je još uvek na budžetu Republike Srbije, a nalazi se upravo na jugu. O kakvoj integraciji govorite, ako Srbi južno od Ibra još uvek koriste usluge tih institucija? Školstvo nije integrisano, zdravstvo nije integrisano, opštine funkcionišu na drugačiji način. O kakvoj integraciji Vi govorite ako i dalje postoji jedna najosnovnija prepreka, a to je jezička barijera? Koliko jedni i drugi govore jezik onog drugog, a da ne pričamo o kvalitetu prevoda sa srpskog. Gradite autoput Mitrovica-Priština, a duž njega postavljene su table mesta na albanskom jeziku isključivo. O kakvoj integraciji govorite ako na jugu Kosova vidite etnički monolitne sredine, bilo da su srpske, ili albanske? Tu je odgovornost uvek na većini. Govorim o urbanim sredinama, velikim gradovima, u kojima nemate 'integrisane' Srbe da tamo žive. Vi imate 'integrisane' Srbe u monoetnički-kompaktnim sredinama, kao što su Gračanica, Štrpce...," naglasila je Lazarević.

 

Snažno podižem svoj glas - neću da budem humanitaran slučaj

"Uveravali ste nas da ne treba da brinemo, da će postojati 'humanitarno rešenje' za lekove. Ja danas, ovde, snažno podižem svoj glas protiv toga da budem 'humanitaran slučaj'. Ja ne želim da se moj budući život uređuje preko humanitranih, parcijalnih rešenja."

 

"Nemojte da brinete ako su vaša deca učila, ona nisu gubila vreme, mi ćemo to priznati, samo ćemo skinuti logo Republike Srbije sa diploma" - Na koji način ćete popraviti odnose sa srpskom zajednicom sa Severa sa ovakvom rečenicom?

"Nedavno Vas je moj mladi kolega Branislav, na predstavljanju izveštaja Big Deal u Prištini na kraju svog izlaganja upitao kako ćete popraviti odnose sa srpskom zajednicom ako ćete i dalje koristiti reč 'genocid'. Ja ću da završim sa drugom rečenicom. Vi ste sada rekli - 'nemojte da brinete ako su vaša deca učila, ona nisu gubila vreme, mi ćemo to priznati, samo ćemo skinuti logo Republike Srbije sa diploma'. Pitam Vas, na koji način ćete popraviti odnose sa srpskom zajednicom na Severu Kosova ako budete koristili ovakvu rečenicu?"

 

Olivera Milošević: Dali ste svu moć gradonačelnicima

"Dali ste svu moć gradonačelnicima da oni odlučuju ko će koji projekat da prođe, kako će da se realizuje, u kom obliku i koga će da zaposli," rekla je Miošević. Ona je govorila i o klimi na Severu kada je u pitanju civilan sektor i njegovo finansiranje, ali i o tome da vreme mnogi računaju od 2012. godine od kada je potpisan Briselski sporazum.

"Međunarodna zajednica mora maksimalno da utiče. Skratite im sve što može da se skrati lokalnoj samoupravi. Imaju previše moći. Dokle god imaju previše moći, oni će biti ovako jaki i oni će da nam rade ovakve stvari," istakla je Milošević.

 

 

AKTUELNOSTI

STRANA 4/5 ::: 1 | 2 | 3 | 4 | 5

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Copyright * Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji - 2008

Web Design * Eksperiment