Poslednjih 20 godina nije bilo nikakvih ideoloških
razlika među strankama na srpskoj političkoj sceni, jer su sve
partije bile nacionalističke i podržavale su nacionalni program
Slobodana Miloševića. One su se razlikovale samo po članstvu. SPS je
nasledio članstvo iz socijalističke Jugoslavije sa dosta širokim
društvenim spektrom od radnika, seljaka, do intelektualaca.
Demokrate su uglavnom dobile podršku srednje klase, a radikali i SPO
su dobili četničku Srbiju. Sve dosadašnje vlade posle 2000.
deklarativno su proevropske i uglavnom su pratile koncept EU sa
manje ili više uspeha, analizira za Danas Sonja Biserko, predsednica
Helsinškog odbora za ljudska prava, u odgovoru na pitanje kako
komentariše navode da između takozvanog demokratskog bloka i SNS,
odnosno SPS, nema više ideoloških razlika, odnosno da li su
demokrate ostale bez sopstvene politike.
Na pitanje koliko su naprednjaci i socijalisti istinski proevropsko
orijentisani i kako ocenjuje navode da aktuelna koalicija čak vodi
više proevropsku politiku od prethodne vlasti DS Borisa Tadića,
sagovornica Danasa kaže da se ne bi složila sa takvom postavkom.
"Ne bih se složila sa tom tvrdnjom. Oni su možda bili spori, ali
ipak su doveli Srbiju do jednog nivoa koji je omogućio sadašnjoj
koaliciji da potpiše Briselski sporazum. Podsećanja radi, prethodna
vlada je završila saradnju sa Haškim tribunalom. Ne treba zaboraviti
da je upravo sadašnja koalicija bila protiv te saradnje i da je na
sve moguće načine opstruirala. To ne znači da ni DS nije imala
kolebanja u vezi sa tom saradnjom. Smatram da ovde nijedna stranka
nema jasan koncept ili ako hoćete politiku. Pre svega, zato što nije
napravljen ratni bilans. Zbog te činjenice Srbija nije uspela da
izvede uspešnu tranziciju i transformaciju društva koji bi
obezbedili razvoj. Ratni ciljevi još su na dnevnom redu", upozorava
Sonja Biserko za naš list.
Na konstataciju da nisu retke ocene da, s obzirom na to ideološko
mešanje, istinsku opoziciju pretpostavljaju desničarske,
nacionalističke odnosno proruske stranke, poput Dveri i DSS, ali i
SRS, Sonja Biserko napominje ogromnu podršku koju ta opcija uživa u
obrazovnim institucijama i crkvi.
"Te stranke su konzervativne, patrijarhalne, antimoderne i uživaju
podršku SPC, SANU, imaju veliki uticaj na Univerzitetu. One se
zalažu za svetosavski identitet srpskog naroda, kao oslonac na kome
‘počivaju sve pobede i nada za oporavak Srbije’. Opiru se reformi
države i društva pod izgovorom da to uništava srpski identitet.
Oslanjaju se na Rusiju i zagovaraju priključenje Srbije Evroaziji,
što je koncept bez strategije i programa. U suštini to opredeljenje
zasniva se na ogromnoj frustraciji koja nije zanemarljiva kada je
reč o mobilizaciji građana. Može se reći da njihove nazore deli i
SNS, ali da su DSS i Dveri intelektualno nadmoćnije", napominje
Sonja Biserko.
Upitana kakve su šanse da Srbija postane u budućnosti desničarska
država, poput većine država istočnog bloka, Biserko ocenjuje da je
taj put izvestan.
"Mislim da će Srbija neumitno ići u tom pravcu jer nema potencijala
za drugo. Osim toga, DS, koja bi eventualno mogla da artikuliše
moderniji program sa osloncem na EU, ne pokazuje znakove
konsolidacije. Sve te frakcije DS nemaju šanse da pređu cenzus. Samo
ujedinjena i demokratska opozicija može ostvariti nekakav značajniji
rezultat na sledećim izborima. Iako se Vučić opredelio za evropsku
opciju, indikativno je da se on obračunava sa evropskim blokom, u
prvom redu sa DS, a onda i delom civilnog sektora koji zagovara
evropske vrednosti. Kampanja lista Politika se nastavlja, a koja u
stvari preporučuje Putinov model kada je reč o organizacijama koje
su finansiraju iz vana. Pri tome se zaboravlja da Srbija ne bi
preživela kao država bez finansijske podrške sa Zapada", zaključuje
sagovornica Danasa. |