Saopštenje za javnost
Rehabilitacija Draže Mihailovića - revizija istorije
20. septembar 2010.
Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji upozorava da
bi sudska rehabilitacija Draže Mihailovića predstavljala reviziju Drugog
svetskog rata, kao i odnosa države Srbije prema antifašizmu. Nije reč
samo o političkoj revalorizaciji četničkog pokreta koji je bio
kolaboracionistički, već i podršci velikosrpskoj ideologiji koju je taj
pokret zastupao. Osim toga, rehabilitaciju Mihailovića treba sagledavati
i u aktuelnom konteksu, od devedesetih do sada. Zločini koji su
počinjeni tokom devedesetih u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj počinjeni
su upravo na tragu velikosrpskog projekta čiji je zastupnik bio Draža
Mihailović. Ta rehabilitacija može komplikovati odnose u regionu, jer
simbolizuje opstanak velikosrpskog projekta. Na unutrašnjem planu može
imati posebne reperkusije u Sandžaku, gde su tokom Drugog svetskog rata
četnici počinili teške zločine nad Bošnjacima.
Rehabilitacija četničkog vođe jasno bi pokazala da u
Srbiji nije uspostavljen vrednosni sistem koji je neupitno profiliše kao
antifašističku zemlju. Srbija je samu sebe isključila iz antifašističke
koalicije još tokom premijerskog mandata Vojislava Koštunice. Smišljeno
je marginalizovana uloga partizana, a glorifikovana uloga četnika, a u
školskim udžbenicima četništvo se tumači kao antifašistički pokret "s
desne strane". To je istorijski falsifikat, a veoma mlake reakcije
javnosti na taj falsifikat takođe svedoče o stanju duha u društvu,
posebno u njegovoj eliti.
Prilikom posete predsednika Rusije Dmitrija Medvedeva
(2009), 20. oktobar je reafirmisan kao Dan oslobođenja Beograda pod
pritiskom ruske strane. To je posebno ponižavajuće imajući u vidu da
neko "sa strane" treba da vraća dostojanstvo antifašističkom pokretu u
bivšoj Jugoslaviji.
Istovremeno, glorifikacija četništva predstavlja
nastavak antikomunističke histerije u Srbiji, pod čijem se okriljem
velikosrpski program ustoličava kao jedina ideja i kao jedina ideologija
srpske političke misli. Antikomunizam u Srbiji nosi isključivo predznak
antititoizma, što je u suštini negiranje federalne Jugoslavije.
Negiranjem titozma i avnojevskih granica srpski nacionalisti su krenuli
u prekompoziciju Balkana, u ime čega su počinjeni zločini koji su ceo
politički, vojni i policijski vrh Srbije odveli u Hag.
Nakon propalog pokušaja sabotiranja kosovske
nezavisnosti, srpski nacionalisti ponovo svoju energiju usmeravaju na
Bosnu i Hercegovinu. Sudska rehabilitacija Draže Mihailovića pokazala bi
da Srbija nije odustala od aspiracija prema BiH. Sistematski napori da
se revidira prošlost dovode do opšte konfuzije, posebno među mladim
ljudima, koji nemaju potrebna znanja da razlikuju činjenice od
falsifikata.
Međunarodna zajednica, pre svega EU i Savet Evrope,
moraju posvetiti pažnju ovim tokovima u srbijanskom društvu.
Rehabilitacija Mihailovića predstavljala bi udaljavanje od evropskih
vrednosti i od članstva Srbije u EU. |