Centar za razvoj civilnog društva (CRCD), povodom
posete Viktora Orbana Beogradu, ocenjuje da je posve vidljivo da
srdačni politički savez Srpske napredne stranke i Saveza
vojvođanskih Mađara, utemeljen na vrlo bliskim odnosima vlada u
Budimpešti i u Beogradu, znači doslednu primenu manjinskih prava u
krajevima gde mađarska manjina ima većinu i ubrzanu asimilaciju
mađarske manjine tamo gde većinu čini etnički srpsko stanovništvo.
Ovakvo ponašanje vlada u Beogradu i Budimpešti,
kao i Saveza vojvođanskih Mađara i Srpske napredne strake, jeste put
u ostvarivanje bosanskog scenarija razaranja moderne građanske
države po etničkim šavovima.
Položaj mađarske nacionalne manjine u Srbiji veoma
je dobar. To je najbrojnija nacionalna manjina u Srbiji. Najjača
mađarska manjinska stranka, Savez vojvođanskih Mađara, zastupljena
je u Vladi Srbije sa pet državnih sekretara; njen vođa je predsednik
Skupštine Autonomne pokrajine Vojvodina; 14. avgusta 2016. je
najjača stranka u Srbiji, Srspka napredna stranka, zaključila
poseban sporazum o saradnji sa Savezom vojvođanskih Mađara.
Broj učenika Mađara u nastavi na maternjem jeziku
ne pada ispod 80% na nivou osnovne škole; on ostaje vrlo visok i na
nivou srednjoškolske nastave.
U severnoj Bačkoj i u Potisju, u Temerinu i u
Senti, i pored opadanja ukupnog broja Mađara ove godine je porastao
broj učenika u nastavi na mađarskom jeziku. Isto važi i za niz
drugih mesta naseljenih etničkim Mađarima u severnoj Bačkoj: na
sednici održanoj 26. avgusta najviši organ mađarske samouprave,
Mađarski nacionalni savet, podržao je otvaranje 29 odeljenja u
mestima naseljenim Mađarima u kojima ne postoji dovoljan broj
učenika (15) za obavezno otvaranje nastave na manjinskom jeziku.
S druge strane, na delu je očita podela sfera
teritorijalnog uticaja po bosanskom modelu: i organ mađarske
nacionalne samouprave i Vlada Srbije zanemaruju ostarivanje prava
pripadnika mađarske nacionalne manjine van područja u kojima etnički
Mađari čine većinu. Sva pažnja je usredsređena na Severno-Bački i
Severno-Banatski upravni okrug. Etnički Mađari naseljeni južno od
ova dva okruga prepušteni su ubrzanoj asimilaciji.
U Zapadno-Bačkom upravnom okrugu, u centralnom i
veoma važnom gradu Somboru, u kojem se nastava na mađarskom jeziku
odvija u četiri srednje škole, ove godine nije upisano nijedno dete
na nastavu na mađarskom jeziku u osnovnoj školi. Istovremeno je u
selima somborske opštine ukinuto deset radnih mesta bibliotekara, od
toga polovina u mestima u kojima živi veliki broj etničkih Mađara. U
Somboru je na lokalnom nivou na vlasti koalicija Srpske napredne
stranke, Šešeljevih radikala i Saveza vojvođanskih Mađara.
Predsednik Mađarskog nacionalnog saveta g. Jene
Hajnal vrlo je mlako protestovao protiv ukidanja radnih mesta
bibliotekara u selima naseljenim etničkim Mađarima na području
Sombora.
Ukidanje seoskih biblioteka u manjinskim mestima
bitno ugrožava pravo na očuvanje nacionalne kulture i vodi
asimilaciji. Kao što i odsustvo nastave u osnovnim školama na
mađarskom jeziku u gradu Somboru vodi identitetskom nestanku Mađara
u Somboru i u celom Zapadno-Bačkom upravnom okrugu.
CRCD ocenjuje da je posve vidljivo da srdačni
politički savez Srspke napredne stranke i Saveza vojvođanskih
Mađara, utemeljen na vrlo bliskim odnosima vlada u Budimpešti i u
Beogradu, znači primenu manjinskih prava u krajevima gde neka
etnička grupa ima većinu i ubrzanu asimilaciju nacionalnih manjina
tamo gde većinu čini etnički srpsko stanovništvo.
CRCD zaključuje da je ovakvo ponašanje vlada u
Beogradu i Budimpešti, kao i Saveza vojvođanskih Mađara i Srpske
napredne strake, put u ostvarivanje bosanskog scenarija razaranja
moderne građanske države po etničkim šavovima.
Ovakvi politički procesi neminovno zahvataju i
položaj niza drugih nacionalnih manjina u Srbiji. O tome je CRCD
pisao u analizi
“Manjinska politika Srbije u svetlu strateškog saveza Srbije i
Mađarske” 27. aprila 2016.
CRCD će nastaviti da prati ostvarivanje prava
nacionalnih manjina u Srbiji.
|