|
"Jasno je da pristupanjem Crne Gore NATO savezu definitivno propada
koncept koji je početkom godine u Beogradu predstavio ruski ministar
vanjskih poslova Sergej Lavrov, o stvaranju nekakvog bloka četiri
neutralne države na Balkanu, među kojima bi Srbija bila
prethodnica", kazao je on u intervjuu za Portal Analitika.
Upitan da li očekuje da se nakon učlanjenja u NATO zemlje Alijanse
više zainteresuje za unutrašnjo-politička pitanja i da više otvore
oči za pitanja korupcije i kriminala, on je kazao da Crna Gora ni po
čemu nije izuzetak na Balkanu, osim toga što u njoj dosad nije
provedena "druga smjena vlasti", što je ključno za razvoj
demokratije, ali i za suzbijanje sistemske korupcije.
Kako je dodao, NATO neće tražiti otvaranje vojnih baza u Crnoj Gori,
a u tom smislu bi Albanija bila atraktivnija od Crne Gore.
ANALITIKA: Senat SAD-a je sinoć ratifikovao Protokol za članstvo
Crne Gore u NATO. Da li je ovim, po Vašoj procjeni, ustvari
suštinski završen proces Ratifikacije, odnosno može li doći do bilo
kakvih iznenađenja? Hoće li Crna Gora na Samitu u maju postati
članica NATO-a?
GJENERO: Proces pristupanja Crne Gore NATO savezu, glasanjem u
američkom Senatu, faktički je završen. Naime, ne može se očekivati
bilo kakav oblik veta američkog predsjednika na odluku o
ratifikaciji, jednostavno zato što je Trumpova administracija
najprije senatore pozvala da podupru ratifikaciju, a nakon toga je
ona provedena sa samo dva glasa protiv. Predsjednik, nadalje, u SAD
može staviti veto na neki zakon samo u dva slučaja: ako je taj zakon
izglasan tankom relativnom većinom, pa u ponovljenom glasanju ne bi
bilo moguće postići tada potrebnu apsolutnu većinu, ili pred kraj
ciklusa zasjedanja kongresnih domova, kad se ne stigne ponovno zakon
uvrstiti na glasanje.
Dva glasa protiv pokazuju da je Rusija do zadnjeg trenutka nastojala
opstruirati pristupanje Crne Gore u NATO, uz pomoć svojih američkih
veza. Ista je stvar s pokušajem izazivanja referenduma u
Nizozemskoj, ali posve je nevjerojatno da bi inicijatori referenduma
mogli prikupiti dovoljan broj potpisa za svoju inicijativu. Slična
se igra Hrvatskoj događala prije pristupanja NATO savezu, 2009.
godine, kad su slovenski nogometni navijači pokrenuli postupak
prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma.
Naravno, od tog referenduma nije bilo ništa, upravo kao što neće
biti ništa niti u Nizozemskoj. Španjolska, kao ozbiljna članica NATO
saveza, sigurno će provesti proceduru ratifikacije pravovremeno,
tako da već o Crnoj Gori možemo govoriti kao o punopravnoj članici
NATO.
ANALITIKA: Kako komentarišete odluku Senata u spoljnopolitičkom
smislu- da li je ovo samo znak podrške Crnoj Gori ili i poruka
Rusiji?
GJENERO: Odluka američke administracije, da unatoč svojoj
deklariranoj skepsi prema NATO savezu, prije svega zato što članice
ne ispunjavaju svoje financijske obveze vezane uz izdvajanje za
obranu, podrži pristupanje Crne Gore, bila je jasna poruka Rusiji da
nema neke „nove Jalte na Balkanu“.
Jasno je da pristupanjem Crne Gore NATO savezu definitivno propada
koncept što ga je početkom godine u Beogradu predstavio ruski
ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, o stvaranju nekakvog bloka
četiriju neutralnih država na Balkanu, među kojima bi Srbija bila
prethodnica. Pristupanje Crne Gore NATO savezu dobra je vijest i za
Makedoniju, koja je neopravdano izostavljena iz procesa proširenja
NATO saveza, iako je još 2009. zadovoljila sve kriterije za
članstvo.
ANALITIKA: U dijelu javnosti se čuje da se kada dodje do
ratifikacije u crnogorskom parlamentu može doći do određenih
incidenata od strane protivnika za članstvo Crne Gore u NATO. Vidite
li vi prostor za nestabilnost bilo koje vrste?
GJENERO: To ćete bolje znati vi. Izvana se ne čini da su one
političke snage koje se odupiru euroatlantskoj perspektivi Crne
Gore, niti racionalne niti dobro organizirane. Njihov dodatni
problem je u tome što istovremeno dovode u pitanje euroatlantsku
perspektivu, pristupanje Europskoj uniji, ali suštinski i neovisnost
Crne Gore.
Na neki način se u Crnoj Gori uspostavila jednakost između projekta
konsolidacije demokratske države, pristupanja euroatalntskim
strukturama i Europskoj uniji, što oba integracijska procesa samo
dodatno osnažuje, ali osnažuje i položaj onih političkih aktera koji
zagovaraju članstvo Crne Gore u EU i NATO savezu.
ANALITIKA: Dio opozicije smatra da se odluka o članstvu mora
donijeti na referendumu. Sa druge strane, vlast zagovara
ratifikaciju u parlamentu, iako opozicija bojkotuje rad Skupštine
zbog dešavanja tokom izbornog dana. Još se ne zna hoće li se i ko
vratiti u parlament, kad se bude glasalo. Koji je, po vašem
mišljenju, najboji način da odluka bude ne samo zakonita već i
legitimna i kao takva prihvaćena od većine?
GJENERO: Kad se u Hrvatskoj raspravljalo o mogućnosti raspisivanja
referenduma o članstvu u NATO savezu, tadašnji predsjednik Ustavnog
suda, jedan od najboljih hrvatskih ustavnih pravnika, profesor
Smiljko Sokol, ustvrdio je da je u Hrvatskoj već višekratno proveden
referendum o pristupanju NATO-savezu, samo da je on bio "skriven".
Naime, glasajući za stranke koje podupiru članstvo u NATO, i dajući
im dvotrećinsku parlamentarnu većinu, građani su sudjelovali u
svojevrsnom "skrivenom referendumu", a budući da je proces
pristupanja NATO trajao tijekom mandata dviju ili triju
administracija, taj je "skriveni referendum" bio višekratno
proveden.
ANALITIKA: U Crnoj Gori imamo paradoksalnu situaciju: nemamo podršku
50 odsto građana za učlanjenje, ali da druge strane imamo podršku
skoro dvije trećine poslanika za taj proces…
GJENERO: Identična je situacija bila i u Hrvatskoj, a u Sloveniji je
referendum proveden, ali istovremeno s referendumom o članstvu u EU,
što je olakšalo postizanje apsolutne većine izašlih na referendum u
korist pristupanja NATO savezu.
ANALITIKA: Je li Srbija sljedeća kandidatkinja za članstvo u NATO,
može li uopšte u podjeli geopolitičkih karata biti neutralna?
GJENERO: Srbija je evidentno odabrala "euroazijsku perspektivu",
odnosno kvazi-neutralnost s jasnim oslanjanjem na vojnu suradnju s
Rusijom, a čini se da je i odustala od pristupnih pregovora s EU.
Iako pristupni pregovori Srbije traju tek neznatno duže od onih
crnogorskih, Srbija je do sada otvorila tek 8 poglavlja, a Crna Gora
26, pri čemu osim dva koja se automatski zatvaraju, ona uskoro može
očekivati zatvaranje još tri poglavlja. To znači da je Crna Gora
definitivno prešla onu kritičnu fazu u pregovorima, i da predstoji
razdoblje njihova ubrzavanja.
U takvim uvjetima premijer Vučić pokreće inicijativu o Carinskoj
uniji Zapadnog Balkana, što znači da se barem za deset, ako ne i za
dvadeset godina, odriče perspektive punopravnog članstva u EU.
ANALITIKA: Očekujete li da nakon učlanjenja u NATO da se zemlje
Alijanse više zainteresuje za unutrašnjo-politička pitanja i da više
otvore oči za pitanja korupcije, kriminala i slično?
GJENERO: Korupcija je prije svega pitanje s kojim se Crna Gora mora
suočiti na putu prema članstvu u EU. Na Balkanu je korupcija
strukturalni problem, ona je stvarala probleme u pristupanju i
Bugarskoj i Rumunjskoj, i Hrvatskoj.
Bugarska i Rumunjska i danas su pod posebnim monitoringom Europske
komisije u korištenju sredstava EU fondova (mehanizam nadzora i
suradnje), a opće je mjesto da je Hrvatska nazadovala u suočavanju s
korupcijom, nakon pristupanja Uniji. Crna Gora ni po čemu nije
izuzetak na Balkanu, osim toga što u njoj dosad nije provedena
"druga smjena vlasti", što se smatra kritičnim za konsolidaciju
demokratskog poretka, ali i za suzbijanje sistemske korupcije.
ANALITIKA: Hoće li NATO, po vašoj procjeni, tražiti otvaranje vojnih
baza? Hoće li tražiti da koristi Luku Bar?
GJENERO: NATO nema nekog strateškog interesa u Crnoj Gori, koji ne
bi mogao ostvariti u svojim starim članicama – Hrvatskoj i Albaniji.
Crna Gora je kao članica važna samo zato što je time cijeli Jadran
postao prostorom NATO saveza, i nema opasnosti od infiltriranja
ruskog utjecaja na ovaj prostor. Nema govora o nekakvim bazama, u
tom smislu bi Albanija bila atraktivnija od Crne Gore. Moderna
kontrola mora drukčija je od one s početka XX stoljeća, kad je Boka
Kotorska imala značenje važne ratne luke, prije svega zbog svojih
geografskih i geopolitičkih obilježja. |
