|
Razlog zbog kojeg pitanje autokefalnosti Ukrajinske pravoslavne
crkve nailazi na toliki otpor Ruske i Srpske pravoslavne crkve, ali
i ono zbog čega izaziva strah u tim krugovima je što povlači za
sobom razmatranje nezavisnosti Makedonske pravoslavne crkve, a u
krajnjem i Crnogorske, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu istoričar
i naučni saradnik na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju
Univerziteta u Beogradu dr Milivoj Bešlin.
Pravoslavne crkve su, prema njegovim riječima, i nacionalne crkve,
što na našim prostorima znači i da su u funkciji nacionalističkih
ideologija. - Iako je to jeres – kategoričan je Bešlin.
Prilično cinično mu je, kako je rekao, djelovala izjava srpskog
patrijarha Irineja, koji je tužio za etnofiletizam neke manje
pravoslavne crkve u regionu, a da „sam ne vidi da je eksponent
ideologije srpskog nacionalizma“.
- Najočitije se to vidi u odnosima prema regionu gdje Srpska
pravoslavna crkva ide ispred države i političkih pretenzija na
teritorijama koje srpski nacionalizam smatra svojom teritorijom, a
to su Crna Gora, Bosna i Hercegovina, djelovi Hrvatske, pa i
Makedonije. To je teritorija koja je zamišljena kao velikosrpski
prostor i gdje državna politika Srbije, prije svega zbog
međunarodnih okolnosti, ne smije da nastupa otvoreno, pa to čini
crkva. Crkva je „noga u vratima“ za velikodržavni projekat Srbije –
opisao je prof. Bešlin.
Komentarišući aktuelni spor između Ruske pravoslavne crkve i
Vaseljenske patrijaršije zbog Ukrajinske pravoslavne crkve, naš
sagovornik ističe da ima teoretičara koji tvrde da je pravoslavlje
pred novim raskolom.
- Ne bih ulazio u usko crkvena pitanja, ali mislim da je sam
vaseljenski patrijarh Vartolomej najbolje odgovorio na protivljenje
Ruske pravoslavne crkve na tomos koji bi trebalo da dobije
Ukrajinska crkva, rekavši: „Da smo poštovali kanonska pravila za
koja danas tvrdite da bi trebalo da ih poštujemo, Ruska crkva ne bi
dobila tomos i ne bi danas postojala“. Riječ je o borbi prvenstveno
unutar zajednice pravoslavnih hrišćana. Ruska crkva je politički
uticajnija, u to nema nikakve sumnje, ali istorijski gledano
Vaseljenska patrijaršija ima veću simboličku snagu – istakao je naš
sagovornik. Radi se, kako je naglasio prof. Bešlin, o borbi između
onoga što je faktički politički uticaj Ruske crkve na pravoslavni
svijet i onoga što je simbolički i istorijski uticaj Vaseljenske
patrijaršije.
- Vidjećemo kako će se po tom pitanju podijeliti pravoslavne crkve,
ali je, kada je riječ o rusko-ukrajinskom sporu, jasno da je Ruska
crkva na polju čiste politike, što čak i ne kriju. Bojim se da to
nema posebne veze sa religijskim normama, nego isključivo sa ruskom
imperijalnom pretenzijom prema Ukrajini i čitavom postsovjetskom
regionu – rekao je dr Bešlin.
Posmatrajući, u kontekstu odnosa Ruske i Ukrajinske crkve, situaciju
u našoj državi, Bešlin ističe da je obnova autokefalnosti Crnogorske
pravoslavne crkve ono čega se Srpska crkva veoma plaši.
- Srpska crkva funkcioniše vrlo često kao ispostava Ruske
pravoslavne crkve. Protivljenje Srpske crkve potezima vaseljenskog
patrijarha Vartolomeja uslovljeno je njenim podaničkim odnosom prema
Ruskoj pravoslavnoj crkvi, ali i zbog straha od otvaranja priče o
dodjeljivanju sljedećeg tomosa o autokefalnosti, prije svih,
Makedonskoj pravoslavnoj crkvi – smatra prof. Bešlin. Pitanje
nezavisnosti ove crkve, kako je kazao, traje decenijama, koliko dugo
i postoji raskol.
- Srpska pravoslavna crkva nema više nikakvog uticaja na Makedonsku
crkvu, niti postoji bilo kakvo njeno djelovanje u Makedoniji.
Eventualni tomos o autokefalnosti Makedonskoj pravoslavnoj crkvi u
stvari bi bio samo potvrda faktičkog stanja – naglasio je naš
sagovornik.
Pitanje obnove autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve je, kako
smatra, drugačije.
- Još se nijesu stvorile ni političke, ni faktičke okolnosti da
carigradski patrijarh donese takvu odluku. Ne mogu da ulazim u
njegove motive, ali mislim da je prvo potrebno riješiti kontroverzu
unutar same Crne Gore i među pravoslavnim vjernicima. Makedonija i
njeno društvo su to riješili, dok u Crnoj Gori postoji dihotomija
pravoslavnih vjernika i nijesam siguran da će carigradski patrijarh
ići ispred faktičkog stanja – ocijenio je prof. Bešlin.
Komentarišući moć – političku, vjersku, medijsku, finansijsku – SPC
u Crnoj Gori, naš sagovornik naglašava da je pitanje političkog
djelovanja ove crkve vrlo kontroverzno.
- Ne može doći do zaokruženja crnogorske državnosti dok se ne riješi
crkveno pitanje, koje je u Crnoj Gori otvoreno. Rješavanje ovog
pitanja bilo bi u interesu, prije svega, društva. U ovom trenutku
SPC je negator i crnogorske države i crnogorske nacije. Ona je
generator nestabilnosti u Crnoj Gori, politički je „kišobran“ za
brojne ekstremne političke grupe. Nekima od njih se i sudi za
pokušaj državnog udara. SPC je nosilac destruktivnog ruskog uticaja
u Crnoj Gori. Ona je i faktor korupcije u ekonomskom smislu, ne
plaća porez i vrlo netransparentno posluje u Crnoj Gori – naveo je
Bešlin.
Dok se sve to ne riješi društvenim dogovorom, koji bi, kako smatra,
trebalo da bude krunisan modernim zakonom, koji će potvrditi
sekularni karakter države i odgovoriti na stare i nove probleme u
odnosima Crne Gore i Srpske crkve, neće biti zaokružene državnosti i
održive stabilnosti. - SPC je u ovom trenutku faktor destruktivnog i
stranog političkog uticaja i to zaista jeste nadasve političko, a ne
religijsko pitanje. Na kraju krajeva, čelnik Srpske crkve u Crnoj
Gori Amfilohije Radović je par ekselans politički akter, a ne
vjerski poglavar, odnosno on svoju vjersku ulogu koristi da bi preko
nje vršio politički uticaj i postizao političke ciljeve, koji su u
opreci sa državnim i nacionalnim interesima Crne Gore – rekao je naš
sagovornik.
Osvrnuvši se na nedavnu izjavu patrijarha Srpske crkve Irineja da je
život Srba u Crnoj Gori danas gori nego što je bio u Nezavisnoj
državi Hrvatskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata, Bešlin je istakao
da to može reći samo čovjek koji ni najmanje nije promislio o onome
što će da izgovori.
- On je tom izjavom prvenstveno relativizovao zločine u Nezavisnoj
državi Hrvatskoj i na nedopustiv način normalizovao genocid nad
Srbima, Jevrejima i Romima iz tog perioda. Kada fašizam uporedite sa
bilo čim drugim, to drugo nijeste ukaljali, ali ste fašizam
normalizovali. Fašizam mora ostati neuporediv – kategoričan je
Bešlin.
Podsjetio je da ga je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović pozvao da
povuče izjavu, a da je Irinej odgovorio da će to učiniti ako dobije
garanciju za očuvanje vlasništva nad imovinom koju Srpska crkva
kontroliše u Crnoj Gori.
- Time je priznao da samo vrši pritisak na Crnu Goru, da podiže
ulog, da mu nije bitna sudbina Srba u Crnoj Gori, a očito, pošto ih
profaniše, nijesu mu bitne ni srpske žrtve u NDH, nego prevashodno
brine o materijalnim dobrima i spreman je da svojim poganim izjavama
trguje za imovinsko pitanje – rekao je naš sagovornik. Mišljenja je
i da vlasti „ne bi trebalo da obraćaju pažnju na takve stvari, nego
da budu vođene državnim interesima“.
- To znači da zakon o vjerskim zajednicama mora da definiše što je
imovina Crne Gore i koje je to objekte država gradila do 1918. za
njenu, tada, autokefalnu crkvu, dok ono što je novcem svojih
vjernika gradila SPC treba da bude riješeno na drugačiji način.
Zakonom bi moralo biti riješeno i pitanje učešća u političkim
aktivnostima crkvenih velikodostojnika i političkog uticaja, kao i
pitanje plaćanja poreza, ali i registracije svih vjerskih zajednica.
Nijedna vjerska zajednica ne smije biti iznad države u kojoj
djeluje, kao što ne može djelovati na potpuno antidržavnoj
platformi, odnosno na platformi totalnog antagonizovanja sa državom
i njenim institucijama. Srpska crkva u Hrvatskoj, pa i u Bosni i
Hercegovini je, makar prividno, pomirena sa državom u kojoj djeluje.
SPC u Crnoj Gori nije pomirena sa državom, već želi da je preuzme i
preinači, a država mora imati odgovor na to – poručio je prof.
Bešlin. A odgovor se, kategoričan je naš sagovornik, prvenstveno
nalazi u zakonu, ali i u, kako je rekao, društvenom dogovoru i
dijalogu. - Loše je što Irinejovu skandaloznu izjavu nije osudila
vlast u Beogradu, a mnogi političari – vladajuće stranke i opozicije
– su tu nečuvenu izjavu podržali.
Reakcije u Srbiji na tu izjavu nam govore da je Crna Gora i dalje
jezgro velikosrpskog projekta od kojeg se ne odustaje – kazao je on.
Postizanje modusa vivendi između državnih institucija i Srpske crkve
u Crnoj Gori i stavljanje njenog delovanja u zakonske okvire je od
izuzetne važnosti za Crnu Goru, ponavlja Bešlin.
Nacrt iz 2015. godine povučen je iz procedure zbog toga što je
Amfilohije Radović prijetio demonstracijama i građanskim nemirima, u
situaciji kada je bila naelektrisana atmosfera u društvu zbog
procesa učlanjenja u NATO. Međutim, čini se da se mnogi predstavnici
vlasti u Crnoj Gori olako povlače pred prijetnjama Amfilohija i da
smo vidjeli da on ima privilegovan status i da dobija prestižne
lokacije za izgradnju vjerskih objekata. Pogledajte samo velelepne,
monumentalne crkve u Podgorici i drugim crnogorskim gradovima,
kojima se zapravo želi uprostoriti jedna ideologija i želi
obilježiti prostor na koji ekskluzivno pravo ima Srpska pravoslavna
crkva. Na tom vizuelnom nivou se želi poslati poruka o dominaciji
Srpske crkve u Crnoj Gori – opisao je Bešlin. Država, prema njegovim
riječima, nije stala iza Crnogorske pravoslavne crkve.
- Kada je mogla da bira, uglavnom je stajala iza SPC. To smo vidjeli
prilikom različith sukoba, što je svojevrsna poruka i pravoslavnim
vjernicima. Vjerovatno i zbog toga veći broj ljudi podržava SPC,
koja ima primat, a to je dijelom posljedica stava i odnosa države
prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi – smatra naš sagovornik.
Ističe, s druge strane, da to ne znači da bi država trebalo da uradi
nešto suprotno i ekskluzivno počne da podržava Crnogorsku crkvu kao
državnu crkvu.
- Zbog toga što je crnogorsko društvo – nacionalno, religijski i
kulturno – pluralno društvo. Pokušaj da se ekskluzivno podrži jedna
vjerska zajednica bi dugoročno bio loš za Crnu Goru, koja baštini
antifašizam, sekularizam, građansko je društvo i treba tako da
ostane. Pored toga, Crna Gora je jedina država u regionu u kojoj
predsjednik države može da kaže da je ateista i sekularista i da
pobijedi na izborima. To je veliki kvalitet Crne Gore – objasnio je
profesor Bešlin. |
