|
Zajedno smo radili na formiranju Ekološke organizacije „Zeleni“,
prve nevladine organizacije u socijalističkoj BiH. Sjećam se kako je
svojom intervencijom na Osnivačkoj skupštini pomogao otklanjanju
dileme o izboru rukovodstva: „Tajno glasanje je tekovina
demokratije, ali javno glasanje jača karakter“, rekao je tada
Karadžić. Precizan je bio i u formulaciji „Šest strateških ciljeva
srpskog naroda u BiH“, koji su kao zvaničan dokument usvojeni na 16.
zasijedanju skupštine tadašnje „Srpske Republike Bosne i
Hercegovine“, koja je održana 12. maja 1992. u Banja Luci – priča za
Danas Senad Pećanin, osnivač magazina „Dani“, novinar i advokat BiH,
pred sutrašnju drugostepenu presudu Radovanu Karadžiću.
Pećanin dodaje da su, kao i prilikom osnivanja „Zelenih“, postojale
neke nedoumice.
– Na jednu od njih je ukazao u svom govoru na istoj sjednici general
Ratko Mladić: „Mi ne možemo očistiti, niti možemo imati rešeto da
prosijemo, da ostanu samo Srbi ili propadnu Srbi, a ostali da odu.
Pa, to je… to neće… ja ne znam kako će gospodin Krajišnik i gospodin
Krajišnik objasniti svijetu. To je, ljudi, genocid!“ Međutim,
zahvaljujući nespornom autoritetu i svojim liderskim vještinama
Karadžić je uspio uvjeriti ne samo generala Mladića, već i milione
Srba u ispravnost svoje vizije i prihvatljivost metoda kojim će se
ona ostvariti – navodi Pećanin. Kako ukazuje, zahvaljujući velikim
dijelom upravo dalekovidnosti Karadžića i njegovoj brizi za interese
srpskog naroda – danas postoji Republika Srpska.
– Svijet, ta takozvana međunarodna zajednica, je pokazao svo svoje
licemjerje kroz odnos prema Karadžiću – njega i desetine srpskih
heroja je privela Haškom tribunalu za ratne zločine, istovremeno
legalizirajući tekovine njegove vizije i borbe – Republiku Srpsku,
prije svih. Srpski heroj Radovan Karadžić je zasluženo postao i
globalna ikona i simbol borbe protiv novog svjetskog poretka. Tako
su i vodeći svjetski mediji prije nekoliko dana prenijeli
informaciju sa Novog Zelanda, po kojoj se Brenton Tarrant, žrtvujući
se za iste ideale kao i Karadžić, inspirirao pjesmama u čast srpskog
lidera. Poznato je da je i njihovom kolegi Andersu Breiviku iz
Norveške još 2011. upravo Radovan Karadžić bio jedan od uzora u činu
vlastitog žrtvovanja za ideale zbog kojih strada srpski lider –
podseća Pećanin. Nažalost, dodaje naš sagovornik, srpski narod se
tek djelimično odužio Karadžiću za njegovo herojsko djelo.
– Na današnji dan prije dvije godine, aktuelni predsjedavajući
Predsjedništva BiH Milorad Dodik je na Palama otvorio savremeni
studentski dom koji je dobio ime „Radovan Karadžić“, dok je prošle
godine Karadžićeva kćerka LJiljana postala potpredsjednica Narodne
Skupštine Republike Srpske. Međutim, čini se da već decenijama
vlasti u Srbiji imaju licemjeran odnos prema liku i historijskom
djelu Radovana Karadžića. S jedne strane, Republika Srpska je, prema
riječima Dobrice Ćosića, najznačajnije nacionalno ostvarenje srpskog
naroda u 20. stoljeću, dok je Ivica Dačić na nedavnoj zajedničkoj
sjednici vlada Srbije i RS održanoj u Trebinju objasnio domaćinima
da „nije Kosovo, već je RS najznačajniji interes srpskog naroda i
Srbije“ – navodi Pećanin, te zbog toga smatra da je Karadžić
zaslužio da mu se makar Beograd oduži na primjeren način.
– Na primjer, zašto Knez Mihailova ulica ne bi bila preimenovana u
Ulicu Radovana Karadžića? Ne sumnjam da bi Nenad Kecmanović – po
uzoru na prijedlog promjene imena Republike Srpske u Zapadnu Srbiju
– uspješno obrazložio prijedlog, da bi Muharem Bazdulj i LJiljana
Smajlović to lijepo novinarski obrazložili, dok bi Čedomir Antić i
Predrag Marković pružili ubjedljivu historijsku argumentaciju tog
čina, zaključuje Pećanin.
* * *
Tahirović: Nadamo se i proširenju odgovornosti
Murat Tahirović, predsednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida u
Bosni i Hercegovini, podseća za Danas da je presudom Međunarodnog
suda pravde, a po tužbi BIH protiv Srbije, utvrđeno da je Vojska
Republike Srpske odgovorna za genocid u Srebrenici, ali i za druge
zločine koji se Radovanu Karadžiću stavljaju na teret.
– Na osnovu toga, ali i dokaza koje je haško tužilaštvo predočilo,
smatram da će Karadžiću, u najmanju ruku, biti potvrđena prvostepena
presuda, a mi se nadamo i proširenju odgovornosti za počinjeni
genocid i za ostale opštine – ukazuje Tahirović. J. D.
Za šta je optužen Karadžić?
Radovan Karadžić, nekadašnji predsednik RS, optužen je u martu 2016.
na 40 godina zatvora za progon, istrebljenje, ubistva, deportaciju i
prisilno preseljenje. Veće ga je osudilo za 10 od 11 tačaka
optužnice, za sve osim za genocid u sedam opština u BiH (Bratunac,
Prejdor, Vlasenica, Zvornik, Sanski most, Foča, Ključ). Karadžić je,
dakle, osuđen i za genocid u Srebrenici. Haški tribunal je optužnicu
protiv Karadžića podigao 24. jula 1995. U optužnici se navodi da
Karadžić snosi individualnu krivičnu odgovornost, između ostalog,
kroz svoje učešće u nekoliko udruženih zločinačkih poduhvata (UZP).
Kao najteži zločin stavlja mu se na teret da je učestvovao u UZP-u
„eliminisanja bosanskih muslimana u Srebrenici, i to ubijanjem
muškaraca i dečaka, kao i prisilnim odvođenjem žena, dece i jednog
dela starijih muškaraca iz tog područja“. Optužbe protiv Karadžića
sažete su i usredsređene na etničko čišćenje u BiH 1992-1995.;
kampanju terora terora protiv civila tokom opsade Sarajeva u isto
vreme; uzimanje osoblja UN za taoce u maju i junu 1995., kao i
genocid u Srebrenici u julu 1995. Broj opština u kojima su počinjena
krivična dela je 27. J. D. |
