|
Tačno tri godine poslije, Mehanizam za međunarodne kaznene sudove
(MICT), nasljednik ICTY-a, povećao je kaznu zatvora Karadžiću na
doživotni zatvor za genocid u Bosni i Hercegovini, ocijenivši da je
40 godina, koliko je dobio u prvostepenom postupku, neodgovarajuća
kazna.
Šta donosi presuda Karadžiću?
"Ta presuda sa mog stanovišta, i sa stanovišta ljudi koji su
osuđivali taj rat, vidjeli u njemu nacionalističke aspiracije, je
očekivana presuda. Na neki način zatvara to pitanje o odgovornosti
za ratove, za zločine, za genocid u Srebrenici. Mislim da je to
nešto što je vrlo važno za ocjenu te prošlosti, ali je vrlo važno
kao neka stajna tačka za nekakvu obnovu odnosa i za nekakvu
normalizaciju", kaže Perović za Radiosarajevo.ba.
U njoj vidi i svojevrsni lakmus-papir odnosa u ovom dijelu Europe i
dokle smo, zapravo, došli.
"Mislim da će odnos prema presudi pokazati kakva je spremnost za to
i kakvi su, konačno, učinci svega toga, da li su iz toga izvučeni
neki zaključci, ili se i dalje nastavlja s tom paradigmom te
jedinstvene, srpske, velike, etničke države, bez obzira na
posljedice, na haos, na propadanje kroz koje prolazi Srbija, bez
obzira na to što mladi ljudi reaguju na sve to, ne samo bježeći od
nemogućnosti da riješe svoje egzistencionalne probleme, već bježeći
od jedne kulture laži, nepovjerenja, mržnje, nasilja, ponižavanja
prava pojedinaca da se osjećaju ove ili one nacije, vjere, rase...
", kaže Perović i dodaje:
"Treba tu presudu posmatrati u kontekstu ratova, njihove pripreme i
nosilaca. Nažalost, ime i prezime imaju ljudi samo na sudu, nemaju
ih, po mome mišljenju, u istorijskim radovima. A istoriju su pravili
konkretni ljudi, to nisu neke apstraktne jedinice".
Ona ističe da su "pripreme rata dale takav mandat Karadžiću".
"On je saopštio svoje planove, objavljeni su svi ti dokumenti,
objavljene su sjednice sa Skupštine Srpske republike. Pa molim vas,
samo dvoje ljudi u tom projektu, u tih šest tačaka koje su
obrazložene na jednoj od tih sjednica i koje su podrazumijevale
etničko čišćenje i genocid, nije za to glasalo! Može se razgovarati
mnogo šire. Sud abolira Srbiju i srpski narod od kolektivne krivice,
ali se mora razmišljati o politikama koje su u datom trenutku
dobijale, iz neznanja, iz propagandnih razloga, iz pritiska, straha,
priznanje... Tako da ja mislim da bi presuda morala da bude povod za
mnogo šira razmišljanja, a ne samo da li smo mi to očekivali",
konstatirala je Perović za Radiosarajevo.ba.
Na pitanje da li je ovo, u osnovi, presuda velikosrpskoj ideologiji,
te da li to gdje smo danas ilustriraju naslovnice listova u Srbiji
koje uglavnom osuđuju presudu, Perović ističe:
"Sud je sudio pojedincima za konkretna djela. A nama kao
historičarima, piscima, javnim radnicima, novinarima, ostaje da
vidimo koju su ideologiju, iz kojih razloga slijedili ti pojedinci i
kakve je rezultata dala, ne samo u odnosu na druge narode nego i u
odnosu na sopstveni narod", zaključila je Latinka Perović za
Radiosarajevo.ba. |
