|
U pozadini agonije izazvane pandemijom korona virusa gotovo
neopaženo odvijaju se pripreme za najveći pokreti vojnih snaga
NATO-a u Evropi nakon Hladnog rata – vojna vježba "Defender Europa
20“. Od početka godine na evropski kontinent, u najveće luke
Italije, Holandije, Belgije i Njemačke pristižu teretni brodovi sa
američkim oklopnim vozilima, artiljerijom i borbenom tehnikom. Dok
se evropski aerodromi zatvaraju za civilni saobraćaj radi prevencije
širenja pošasti korone, na njihove piste slijeću desetine
specijalnih vojnih letova sa američkim vojnicima! Kao da se Evropi
ne događakorona, NATO gomila snage i noćnim željezničkim
transportima usmjerava ih prema istočnoj granici Saveza, u Poljsku.
Činjenica da je vojna vježba vrlo malo medijski zastupljena i
objašnjena evropskoj javnosti, učinila ju je skoro tajnom misijom.
Zatim, to što se odvija u sjeni i uprkos globalnoj zdravstvenoj
krizi pokrenula je čitav niz špekulacija i geoplitičkih tumačenja o
čemu se tu radi. Dio teorija čak povezuje tajming vježbe (27.4. –
22.5.2020.) sa očekivanim vrhuncem zaraze procjenjujući da je
pandemija zapravo ključni dio nekakve zavjere, čak da je ona
izazvana kao biološko oružje protiv neprijatelja. Ovakve teorije
zaključuju da "Defender Europa 20“ uopće nije samno vježba!
'Strateška odbrambena operacija'
Stvari su ipak mnogo jednostavnije. Vojno-strateški aspekt sasvim je
poznat, a geopolitički aspekt i aktuelni politički trenutak
zaslužuju ozbiljnu analizu.
Iz dokumenata objavljenih na web-stranicama NATO-a vidljivo je da je
vježba planirana još prošle godine, a najavljena u oktobru pa,
dakle, nije nikakva tajna. Oprema se iz SAD doprema još od januara i
to podrazumjeva stotinjak vojnih konvoja sa zapada Evrope do
Njemačke i Poljske gdje će biti glavno poprište niza povezanih
manjih manevarskih „ratnih igara“ u sklopu vježbe. Kao posmatrači
pozvani su Rusija i sve članice OESS tako da nema nikakve tajne
zavjere.
No, definirani cilj vježbe, a i neki njeni delikatni dijelovi,
izazvali su prve iskre među supersilama. Naime, NATO uvježbava
„stratešku odbrambenu operaciju“ na istočnoj granici članica
(Poljska, Estonija, Letonija i Litva) i za to su planirali u zonu
operacija uvesti čak 37.000 vojnika, od kojih 20.000 Amerikanaca, te
33.000 komada oklopnih, artiljerijskih, protuzračnih i drugih oruđa
i opreme.
Sve je to alarmiralo Moskvu pa je predsjednik Vladimir Putin,
aludirajući na rizike ljudskog faktora, upozoravajuće izjavio: „
NATO se toliko opasno približio ruskim granicama da u slučaju
incidenta ruska strana nema vremena crvenom linijom kontaktirati
Pentagon i moraće odmah odgovoriti, a tada neće biti pobjednika!“
Bila je to jasna aluzija da se Rusija prepoznala kao jedini
potencijalni protivnih NATO-a i naglasila svoju spremnost na sukob,
ako se desi.
Procjenjujući sadržaj vježbe vojni analitičari tvrde da je njena
svrha – izgradnja strateške spremnosti za odbranu razmještanjem
efikasne borbene sile u Evropi. Taktički cilj je – uvježbavanje
brzog premještanja trupa iz SAD na teritoriju evropskih saveznika u
ekvivalentu teške divizije američke vojske i u što kraćem roku.
Nadalje, NATO nastoji reafirmirati i dokazati nedavno osporeno
jedinstvo i interoperabilnost pa je Komanda Alijanse, naravno uz
dominaciju SAD, prvobitno bila uključila armije iz 18 zemalja od
kojih neke nisu članice, nego u statusu „saveznika“ poput Gruzije sa
8.000 vojnika! Odmah po okončanju „Defender Europa 20“ koncem maja
održaće se i vježbe nacionalnih armija u Poljskoj i Gruziji, što će
svakako koordinirati opet NATO.
Sve su to poruke Moskvi na koje ruska diplomatija odgovara: „Ova je
vježba apsolutno neopravdana, jer je planirana na pretpostavci da
Europa očekuje rusku invaziju. Sve što mi radimo kao odgovor na
prijetnje NATO-a našoj sigurnosti, radimo isključivo na našem
teritoriju. Naše nuklearno oružje razmješteno je isključivo na našem
teritoriju, za razliku od američkog. Naravno, Moskva ne može
ignorirati vježbu, ali će reagirati tako da ne isprovocira
nepotrebne rizike", rekao je Sergej Lavrov, ministar vanjskih
poslova.
Baltik je 'Ahilova peta' NATO-a?
Scenarij ovog događaja uključuje čitav niz manjih taktičkih vježbi,
od forsiranja vodenih prepreka, sudara zamišljenih protivnika pri
čemu će poljske jedinice glumiti „Ruse“ (zbog kompatibilnosti
naoružanja i mogućnosti oponašanja ruske vojne doktrine), pa do
pomorsko-zračnog desanta na teritoriju baltičkih zemalja.
U tome učestvuju elitne snage NATO armija – borbene grupe iz
američkih oklopnih i zračnih divizija, jedna konjička divizija, dva
američka kopnena korpusa pješadije, elitni britanski korpus za brze
reakcije (sudjelovao i u intervenciji u BiH 1995.), pomorske
mehanizirane divizije poljske vojske, kombinirani dansko-poljski
korpus i još niz jedinica komandosa, vojnih obavještajaca,
elektronskog izviđanja, veze, logističkih i drugih pratećih službi.
Planirani manevri pod nazivom „Swift Response 20“, možda otkrivaju
tajnu dimenziju čitave operacije. Tokom nje elitne američke zračne
snage - 82. lovačko-bombarderska brigada, 173. brigada sa
„nevidljivim“ bombarderima Lockheed F-117 Nighthawk te 6. brigada
poljske vojne avijacije izvršit će desant jurišnih specijalnih
snaga, a zatim i slijetanje u Letoniju i Litvu. Tada bi elitne
jedinice NATO-a bile najbliže ruskoj teritoriji. To Ruse čini
nervoznim, jer će upravo u vrijeme desanta (9.5.) ruska vojska i
javnost biti zaokupljeni proslavom Dana pobjede nad fašizmom i
paradom na Crvenom trgu.
Međutim, cjelokupna situacija u tom regionu i poznati odnos vojnih
snaga ipak ukazuju na rusku superiornost te da ovdje nisu Rusi
ugroženi. Uvježbavanjem opisanog desanta NATO otkriva vlastitu
„Ahilovu petu“ – Baltik. Relevantne procjene vojnih eksperata sa
Švedskog instituta za odbranu i američke vojne korporacije RAND
govore da bi u slučaju stvarnog sukoba vojsci Ruske Federacije
trebalo najviše sedam dana za zauzimanje sve tri baltičke države.
Također, i procjene za situaciju daljeg prodora ruskih snaga u
unutrašnjost Poljske govore da bi za prebacivanje multinacionalnih
snaga Alijanse na istočni front u ekvivalentu dovoljnom za efikasnu
odbranu na kopnu trebalo bar mjesec dana! To je druga slaba tačka
NATO-a u odnosu na Rusiju.
Poruke i skrivene namjere
Uzme li se sve ovo u obzir, moguće je da je vježba samo pokriće za
dopremanje, a zatim i ostavljanje borbenih sredstava. Bilo bi to
značajno ojačavanje odbrane istočne granice Saveza i balansiranje
odnosa snaga. Ovo je sasvim realna je pretpostavka, a njen dodatni
smisao bilo bi pariranje dopremanju ruskog PZO sistema S-400 i
Pancir-S1 u Srbiju, koji su također stigli u okviru „vježbe“vojski
Srbije i Ruske Federacije prošle godine. SAD i NATO su oštro
reagirali na prisustvo ruskih sistema na Balkanu, a sada se
revanširaju na isti način.
Nadalje, drugi razlog za dovlačenje pojačanja na istok pod okriljem
vježbe je nova vrlo agresivna taktika hibridnog rata Rusije čak i
prema državama koje su članice Saveza, kao npr. Crna Gora i
Makedonija ili su aspiranti, kao BiH. Drastičan primjer nasilnog
ruskog upliva u američku zonu interesa je Ukrajina, gdje NATO nije
uspio ovladati potencijalnim vatrenim pozicijama za strateške
raketne sisteme na istoku Ukrajine (Donjeck, Lugansk, Harkov).
To je stvorilo bojazan da bi, u slučaju uspješnog destabiliziranja
članica na Balkanu, Moskva mogla započeti slične operacije u
baltičkim zemljama. Iz Moskve se već neko vrijeme može čuti
relativiziranje aktuelnog statusa bivših članica Varšavskog ugovora
sa jasnom intencijom njihovog vraćanje u svoju sferu uticaja. Sve to
ukazuje da je NATO zaista u defanzivi te da, nakon naglog i brzog
širenja po raspadu VA i SSSR-a, NATO nije učinio dovoljno da učvrsti
politički i ekonomski uticaj kao ni vojnu kontrolu na „osvojenom“
prostoru. Tome je svakako doprinijela američka površnost u
realizaciji projekata širom svijeta i globalna raspršenost. Naravno,
i evropska lijenost, ekonomska uljuljkanost u konfor i
vojno-politička inferiornost prema stvarnim silama. Rusija je to
osjetila i svjedočimo njihovoj ekspanziji vrlo suptilnim ekonomskim
sredstvima i hibridnim operacijama.
Korona virus ugrozio vježbu!
Međutim, razvoj događaja pokazuje kako i planovi najmoćnijih imaju
slabe tačke. Rastuća pandemijska kriza već je natjerala Italiju,
Norvešku i prije nekoliko dana Njemačku da odustanu od učešća u
vježbi. Ove države sve resurse preusmjeravaju u borbu protiv
pandemije jer „ne žele ugroziti zdravlje vojnika i građana“. Nakon
što je EU proglasila zatvaranje granica NATO je objavio
zaustavljanje pomorskih konvoja i daljih transporta koji su na putu
ka Evropi.
Na stranici Pentagona već je objavljeno da će doći do redukcije
manevara. Savezu će sada na raspolaganju biti borbena tehnika i
oprema koji su već dopremljeni u zone operacija, a to je oko 70
posto borbene tehnike uz izostanak ljudstva iz ove tri zemlje. Teško
je očekivati da će NATO sasvim otkazati „Defender Eureope 20“ jer bi
to bio ozbiljan poraz, kako vojno-strateški zbog neostvarenih
ciljeva, tako i simbolično-psihološki, jer je vježba zamišljena kao
demonstracija sile prema Rusiji, a Savez bi se pokazao nesposobnim
da prevaziđe čak i nevidljivog neprijatelja, korona virus. Bila bi
to blamaža koju SAD, NATO i još neki saveznici sebi u ovom trentku
ne smiju dozvoliti. |
