|
Ako je suditi po anketama, Sjedinjene Američke Države 3. novembra
mogle bi dobiti novog predsjednika.
Mogle, jer značajna prednost koju uoči izbora demokratski kandidat
Joe Biden ima u odnosu na aktuelnog predsjednika iz Republikanske
stranke Donalda Trumpa, ne mora nužno značiti i pobjedu. U to se na
svojoj koži prije četiri godine uvjerila Hillary Clinton, u čijem je
izborom štabu sve bilo pripremljeno za postizborno slavlje, dok nisu
došle vijesti o preokretu kojim je za predsjednika krunisan Trump.
S ovim će se složiti i Kurt Bassuener, američki analitičar i
ekspert, koji je u razgovoru za Al Jazeeru prokomentarisao događaje
koji će uvesti SAD u noć odluke, Trumpovu četverogodišnju vladavinu
iz Ovalnog ureda Bijele kuće, te govorio o mogućim posljedicama
eventualne pobjede Joea Bidena, Trumpove sušte suprotnosti, uz
poseban osvrt na uticaj američkih izbora na regiju Balkana, o kojoj
Bassuener, također, često govori u svojim istupima.
„Indikacije govore da će Biden pobijediti i sve sam uvjereniji u to,
a ohrabrujući su i podaci ranog glasanja. No, daleko od toga da je
to sigurno. Republikanski napori da suzbiju broj glasova su ove
godine izrazito agresivni, a odziv glasača je ključna stvar“, kaže u
početnom osvrtu Bassuener.
Pretpostavljam da bi odgovor na ovo pitanje mogao biti jako dugačak,
ali pokušajte ga skratiti - gdje je SAD danas u poređenju sa 2016.
godinom?
- Mnogo se toga ovdje može reći. Amerika je doživjela pad na jako
mnogo frontova. Naš međunarodni kredibilitet je drastično oštećen,
naročito u odnosima sa našim dugogodišnjim saveznicima, no, isto je
i sa čitavim svijetom, zbog Trumpovog autokratskog, nestabilnog i
transakcijskog ponašanja. To je pomoglo velikim autokracijama, poput
Kine i Rusije, ali i nekim manjim.
A, ako govorimo o američkom društvu, podjeljeniji smo i
polarizovaniji, što je opasno. S moralnog stajališta, Trump je
odstupio od svake svoje tvrdnje o američkoj „veličini“. Moglo bi se
reći da je bivša Jugoslavija bila „šou nakaza“ koju su Zapad i veći
dio ostatka svijeta samozadovoljno posmatrali, priželjkujući brzu
regresiju društva, kleptokraciju... Mi u Americi smo mislili da su
nas naši sistemi i tradicija učinili imunim na takav virus. No,
Trump i, što je još opasnije, odjek njegove inat-politike, pokazuju
da takve vrste „američke posebnosti“ nema. Podjednako smo podložni
tom virusu. Ne zovem Trumpa bez razloga našim prvim balkanskim
predsjednikom.
Ako se sjetimo 2016., Hillary Clinton je pred izbore imala ogromnu
prednost nad Trumpom, ali je poražena. Je li Biden jači protivnik
Trumpu i da li su demokrate naučile iz grešaka koje su 2016.
otvorile put Trumpovoj pobjedi?
- U kratkim crtama, Biden sa sobom ne nosi negativnosti od kojih su
se mnoge, po mom mišljenju, nepravedno i miziginistički, 2016.
vezale za Hillary Clinton. Iako je Joe Biden bio na političkoj
pozornici duže nego Hillary Clinton, on nikada nije izazivao
negativnost. Izopačenost na kojoj se angažovala Trumpova kampanja da
Bidena prikaže kao radikala je perverzna. Pokušavaju ga predstaviti
kao „luđaka“ radikalne ljevice, što je također komično. Demokratska
stranka nikada nije bila tako jedinstvena u želji da s vlasti svrgne
Trumpa i Republikansku stranku, koja mu je postala potpuno podrđena.
Trump je demokratama, svakako, olakšao posao, sa svojim stilom i
ruševinama koje je ostavio iza sebe, i u SAD-u i u inostranstvu.
Možete li zamisliti novi mandat Trumpove vlasti? Šta bi to značilo
za SAD i ostatak svijeta?
- Mogu, ali od toga mi je muka. Predsjednik Trump će jačati napade
na demokrate i pravne norme u zemlji. Jačali bi i autokrate i
nacionalisti iz cijelog svijeta, za koje je on nešto najbolje što se
desilo od hladnog rata. Srušio bi se kredibilitet NATO-a kao saveza,
ojačala bi želja francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da
pronađe modus vivendi i sa Rusijom i sa Kinom... Jednostavno rečeno,
drugi Trumpov mandat, i ko zna šta bi još uslijedilo poslije,
sigurno bi devastirao američku demokratiju, a možda i samu saveznu
koheziju SAD-a, te naštetio demokratskim procesima u svijetu.
Bila je ovo turbulentna godina, sa mnogo problema koji su potresali
Ameriku – korona virus, pad ekonomije, sve veće društvene podjele,
jačanje ekstremnih grupa...? Kako Vi ocjenjujete Trumpovo ponašanje
kroz te krize?
- Zajednički nazivnik svih ovih elemenata, koji imaju međusobno
povezan uticaj je da je Trump svakom pristupio tražeći vlastitu
korist. Nahuškao je saveznu vladu protiv država za kojem je smatrao
da vjerovatno neće glasati kako bi on volio, aktivno je proširio
pukotine u društvu, učinio je više nego iko drugi da pokaže da su
maske protiv širenja korona virusa pitanje identiteta i „slobode“.
Ne da je bio nesposoban, već je bio i gori od toga. Pristupa
upravljanju na apsolutistički i sebičan način. Niti njegovo
predsjedavanje nije bilo ništa manje otrovno.
Trumpovi oponenti od Bidena očekuju da u slučaju pobjede preokrene
stvari brzo, no, hoće li to biti moguće i koliko bi prepreka moglo
biti pred njim?
- Zavisi o kojoj temi se radi, ali i od toga koliko bi ubjedljiva
bila pobjeda demokrata i snažna njihova dominacija u Kongresu.
Vjerovatno bi stavljanje COVID-a 19 pod kontrolu bilo na vrhu
njegove liste prioriteta. Nespremnost Trumpove administracije da na
samom početku iskoristi savezne ovlasti za koordinaciju nacionalnog
odgovora na epidemiju bila je poražavajuća. Zato mislim da bi se tu
nešto brzo promijenilo. Isto tako, neke Trumpove radnje na
međunarodnoj sceni mogle bi se poništiti, a tu mislim na sporazume
iz kojih je izveo SAD za vrijeme svog mandata.
No, obnova javnog konsenzusa o američkim demokratskim normama i
zakonima predstavljala bi mu veću planinu, koju može osvajati samo
polako. Naš savezni sistem, napori Trumpa i republikanaca da izvrše
krajnje desničarska imenovanja u pravosuđu, njegova podrška
podijeljenim i opasnim teorijama zavjere poput QAnona, kao i
fanatizmu u vezi pravila posjedovanja oružja, to su već stvari koje
će pretrpjeti dugotrajnu štetu. Mi smo duboko podijeljena zemlja.
Na globalnom planu, vjera u američku ulogu pretrpjela je poraz.
Treba mnogo napora i vremena da se ona ponovo izgradi. Nadam se da
Bidenov štab shvata koliko je američka zvijezda pala u svijetu. Tu
ne može biti oporavka, već samo ponovne izgradnje američke globalne
uloge, uz aktivnu predanost međudruštvenom partnerstvu sa drugim
demokratskim društvima, kao i podršku onima koji se nenasilno bore
za slobodu drugdje u svijetu. Na tom planu ima mnogo posla na obje
strane Atlantika.
Biden je na glasu kao veliki prijatelj BiH, a prije nekoliko dana
objavio je program za Balkan, u kojem je spominjao BiH i njen
integritet. Koliko bi njegova pobjeda izmijenila američki utjecaj na
Balkanu, jer se stiče dojam da je Trump bio poprilično
nezainteresovan za njega?
- Bio je gori nego što možete zamisliti. Trumpova administracija je
više od dvije godine aktivno rušila osnovu američkog angažmana u
regiji – partnerstvo sa Evropskom unijom i drugim transatlantskim
demokratijama kako bi se Balkan načinio dijelom „cjelovite, slobodne
i miroljubive Evrope“ - dok je podržavao i podjelu Kosova. To je SAD
dovelo u destruktorsku ravan s Rusijom. Doduše, američka politika
prema regiji bila je u problemima i mnogo prije nego što je Trump
ušao u Bijelu kuću. Trebalo je preispitati i Evropsku uniju i druge.
No, Trump je napao moralne temelje te politike. Svaki balkanski
političar s neispunjenim obećanjima ostvario je korist na
'trampizmu', a to definitivno uključuje one u Zagrebu, Beogradu,
Banjoj Luci, Mostaru - i da, i u Sarajevu. Okruženje bez pravila
koristi svim kleptokratama.
Vjerujem da će tu doći do dramatičnih promjena tona, a to najavljuje
i Bidenova izjava koju spominjete, s teritorijalnim integritetom i
NATO perspektivom za BiH. Ja i moji istomišljenici zagovaramo
temeljno preispitivanje zajedničke politike EU-a i SAD-a. Ne
njihovih iznesenih namjera, već prenošenja u praksu. Zapadni Balkan,
a posebno BiH, pruža najbolje okruženje za SAD i EU da rade zajedno
sa frustriranim građanima koji želje više dostojanstva i više
odgovornosti. Takav pristup bi nam dobro došao i kod kuće, jer se
borimo protiv sličnih društvenih snaga.
Iskreno se nadam se da će Bidenova administracija, ako on pobijedi,
ojačati dejtonske mehanizme za provedbu zakona – EUFOR, koji se
oslanja na NATO, i OHR, kako bi oduzela bosanskoj parazitskoj
političkoj klasi zastrašivanje koje koristi kao alat. Prisustvo
vojnika u Brčkom, zajedno sa saradnjom sa Evropskom unijom i
britanskim partnerima kako bi se osiguralo da je policija prisutna u
cijeloj državi, bi poručilo građanima da politika, da ukradem
Miloševićeve riječi i iskoristim ih za dobro, „niko ne smije da vas
bije“ može biti podržana, ukoliko bi bh. političari željeli
upotrijebiti nasilje protiv mirnih demonstranata. Održavanje mira i
preventivne mjere svode se na zastrašivanje zlih aktera – na taj
način se umiruju svi ostali. To je još potrebno. Potom bi Zapad
mogao prestati davati bh. političarima novac da kupuju mir u
društvu. Tek tada se možemo početi kretati prema postdejtonskom
političkom poretku odgovornom građanima. Dakle, američko vodstvo je
preduvjet.
Kakav bi stav mogao imati Biden prema odnosu Kosova i Srbije, koji
je zasada nedefinisan?
- Mislim da su se Biden i njegov štab, za izborne potrebe, ali,
verujem, i iskreno, potpuno distancirali od izjava Trumpove
administracije u vezi Kosova. Uopšte ne sumnjam da će bilo kakav
program podjele ili bilo kakav napor da se podrije državnost Kosova
u slučaju Bidenove pobjede, ući u slijepu ulicu. Očekivao bih
povratak pravilnoj i plodnoj saradnji sa Njemačkom i Velikom
Britanijom po tom pitanju, a zatim i sa EU-om, kako bi se ponovo
pokrenuo dijalog Srbije i Kosova prema prvobitno određenom cilju, a
to je priznanje Kosova od strane Srbije i normalizacija odnosa dvije
zemle, kako obje zemlje mogu brzo nastaviti sa euroatlantskim
integracijama.
S obzirom na dosadašnje istupe, može li se reći da je pojedinim
političarima na Balkanu, prije svih, Aleksandru Vučiću i Miloradu
Dodiku, Trump bolja opcija za predsjednika? Ako jeste, zašto je to
tako?
- U osnovi, jer etnonacionalistički megalomani razumiju i druge
etnonacionalističke megalomane. Tačnije, jer su instinktivno znali
da će čovjek poput Trumpa omogućiti ono što je do tada bilo
nezamislivo - promjene granica. Osjećaj da se pravila možda neće
primijeniti odmah, testiran je inat vozom koji je Srbija htjela
poslati kroz Kosovo kao provokaciju. Kolega Valery Perry i ja pisali
smo o Trumpovom destabilizirajućem potencijalu sredinom 2017.
godine, kada su drugi tek počeli mislili da bi to moglo biti
alarmantno. I eto, Vučić i (kosovski predsjednik Hashim) Thaci
vidjeli su to i predložili zamjenu teritorija u ljeto 2018.
No, nije riječ samo o Vučiću, Thaciju ili Dodiku, koji su na dobitku
sa Trumpom. Tu se može brojati i albanski premijer Edi Rama, koji,
kao i Vučić, ciljano koristi 'Srbe' i 'Albance' da bi se mogli
predstavljati plemenskim poglavicama. Ovaj fenomen zasigurno
ilustruje šta se događa kada glavni osiguravatelj provedbe Dejtona,
NATO, dođe pod napad svog većinskog 'dioničara' u smislu vatrene
moći – SAD-a. Dakle, kraj Trumpove ere znatno bi smanjio ove
trendove, ali bi bila potrebna aktivna promjena politike kako bi se
dovoljno ograničila njihova, ali i tuđa sposobnost nanošenja štete.
To je ono čemu se nadam. |
