|
Non-paper koji ovih dana cirkuliše regionom i Evropom s razlogom je
izazvao burne reakcije i negodovanja. Način na koji se plasira,
prema riječima Sonje Biserko, predsjednice Helsinškog odbora za
ljudska prava u Srbiji, veoma podsjeća na Memorandum SANU za koji
srpski akademici također tvrde da je non-paper koji nije zvanični
dokument.
-Svi znamo znamo gde nas je taj papir doveo i još smo u zamci u koju
nas je ugurao. Zato je Janšin non-paper još veći razlog za
zabrinutost, jer se radi o pokušaju da se nedovršeni posao dovede
kraju. Ovakvi dokumenti cirkulišu sve vreme, a javno se pojavljuju
onog momenta kada inicijatori procene da je zapadna zajednica
dezangažovana i nedovoljno prisutna, sem kroz zvanične izjave.
Ostaje otvoreno pitanje ko sve stoji iza te inicijative. Albanski
premijer Edi Rama je na svom Twitteru objavio da mu je Janša pokazao
taj dokument”, kaže za Oslobođenje Sonja Biserko.
O ovoj temi govore za naš list i hrvatska saborska zastupnica Vesna
Pusić, bivša ministrica spoljnih poslova, i Senada Šelo-Šabić sa
zagrebačkog Instituta za razvoj i međunarodne odnose.
Famozni non-paper o prekrajanju granica Zapadnog Balkana i dalje je
jedna od glavnih političkih tema. Osim što je izazvao brojne
reakcije i negodovanja, kod mnogih građana je, s razlogom, izazvao i
bojazan za budućnost.
SCENARIJO KOJI ODGOVARA SRBIJI
Predsjednica i osnivačica Helsinškog odbora za ljudska prava u
Srbiji Sonja Biserko za Oslobođenje kaže da nas je non-paper doveo u
jednu zamku.
- Aktuelni ministar policije u Srbiji Aleksandar Vulin izjavio je da
mu nije jasno zašto su granice država na Balkanu nepromenljive i
zašto se srpsko nacionalno pitanje ne bi konačno rešilo ujedinjenjem
Srba u jednoj državi. Srbiji sigurno odgovara takav scenarijo.
Očigledno je da inicijativa ima i podršku određenih krugova u
inostranstvu. Tu pre svega mislim na Mađarsku, Poljsku i generalno
Višegradsku grupu koja je utočište iliberalnih krugova unutar
Evropske unije, zatim, Rusija koja pokušava smanjiti pritisak
zapadnih sankcija sigurno želi videti podeljenu EU. Javno je
promptno reagovao Timothy Less, istraživač u Centru za geopolitiku,
koji je inače prvi pisao o potrebi rekompozicije Balkana, još 2016.
Bio je britanski konzul u Banjaluci i valjda su mu tamo pomogli da
razume Balkan i “srpsku stvar”. On je pohvalio taj slovenački
dokument kao važan i konstruktivan napor da se prevaziđe problem
stagnacije na Balkanu i njegovog postojanog izlaska iz orbite
Zapada, kaže Biserko, koja smatra da bi mijenjanje granica na
Balkanu neminovno Evropu uvuklo u novi vrtlog “koji bi mnogima
odgovarao”.
- Bitno je podsetiti na to da međunarodni liberalni poredak koji je
dominirao od Drugog svetskog rata sad ima nesporno jaku opoziciju ne
samo u raznim autoritarnim režimima već i unutar starih demokratija.
Dakle taj papir odslikava aktuelni evropski kontekst. U svakom
slučaju dobro je što je papir izašao u javnost, jer je prinudio
mnoge aktere da se izjasne, SAD i EU pre svega. Te podzemne struje
koje su stalno prisutne mnogi ignorišu, što je neodgovorno, jer oni
samo testiraju i čekaju momenat da zaskoče, ističe Biserko i pita se
kako je moguće da građani ovih prostora više od 30 godina trpe
teror, jer bez njihove mobilizacije, navodi, niko ne može
promijeniti stvarnost u kojoj živimo.
Za hrvatsku saborsku zastupnicu Vesnu Pusić crtanje granica na
Balkanu je stara tema, ali nikad bezopasna. Zato to, podsjeća,
nikako ne treba gledati kao na neku zabavu ili prolazno ludilo.
- Svi koji vidimo u kakvu to potencijalnu tragediju vodi moramo se
aktivno, snažno i argumentirano suprotstaviti. Od okončanja ratova u
bivšoj Jugoslaviji, mnogo je balkanskih lidera koji su priželjkivali
nešto slično, ali do sada to nisu govorili javno. Do sada su se svi
zaklinjali u cjelovitu BiH, dok su možda ispod žita promovirali
ovakve ideje. U tom pogledu je Janšina uloga u ovom non-paperu
novost, ističe Pusić.
Kaže da je duga lista onih kojima non-paper koristi ili možda misle
da im koristi, a tu uključuje i one koji su zainteresirani za
destabilizaciju, pa i raspad EU, jer smatra da takve ideje apsolutno
nose i taj potencijal.
- Što se mirnog razlaza tiče, već smo vidjeli što to znači na
Balkanu u devedesetim. Više od stotinu tisuća žrtava kasnije, evo
nas opet! Jedini kojima sigurno ne koristi, koji su već platili i
opet bi platili cijenu ovakvih neodgovornih avantura su građani svih
država Zapadnog Balkana. Ne smatram da je suludo o tome govoriti. To
je stvarna i realna opasnost. Ne treba samo sjediti i zgražavati se,
treba aktivno djelovati protiv tog koncepta, upozorava Pusić.
Senada Šelo-Šabić sa zagrebačkog Instituta za razvoj i međunarodne
odnose ističe da non-paper nije nikakva nova ideja, jer, kako kaže,
svako ko poznaje prilike u ovom dijelu svijeta zna da ideje
stvaranja velikih država postoje u glavama nacionalista neovisno o
tome koju zemlju pogledate.
KUKAVIČIJE JAJE
- Prošlo je 25 godina od završetka rata u BiH, a kroz taj period
udomaćila se teza da su završili pucanje i bombardovanje, ali je rat
nastavljen drugim sredstvima. Dakle, ideja podjele BiH, oko koje se
i vodio rat, nije nestala, stoga ne vidim kako nekoga može
iznenaditi da se ovo sada stavlja na stol. I ranije je bilo govora
da će međunarodna zajednica prihvatiti bilo koje rješenje za BiH oko
kojeg se slože njeni građani. Nije bilo upitno koje je to rješenje,
samo da se oko njega može postići konsenzus. Zna se šta žele oni
koji BiH hoće podijeliti. Zna se i da međunarodnu zajednicu, u
principu, nije briga šta će biti s BiH ako njima ne izaziva
probleme. Ali koga bi trebalo biti briga? Ko bi trebao znati šta
želi, pita se Šabić i dodaje:
- Mi stalno postavljamo pitanje šta drugi hoće s nama, kao da je
naša egzistencija od presudne važnosti svima u svijetu. Pitanje koje
sebi trebamo postaviti jeste: Šta hoćemo mi sami sa sobom? Šta je
naš cilj? Šta je naša vizija BiH? Kojim putem ići da bismo ostvarili
tu viziju? Podmetanjem ovakvog kukavičijeg jaja postiže se to da
sada svi u glavi imamo sliku raskomadane BiH, amputirane Sjeverne
Makedonije, okljaštrene Crne Gore i Kosova kao slijepog crijeva
Albanije. To do jučer nismo mogli zamisliti. |
