|
Bivši ministri zemalja regiona uputili su večeras svojevrstan "apel
za Crnu Goru" predsjedniku Evropskog savjeta Šarlu Mišelu,
predsjednici Evropske komisije Ursuli von Der Lajen i generalnom
sekretaru NATO -a Jensu Stoltenbergu u kojem je izražen zabrinutost
zbog situacije u ovoj zemlji.
Ditmir Bušati (bivši ministar za Evropu i vanjske poslove Albanije),
Enver Hodžaj (bivši ministar vanjskih poslova i poslanik, Kosovo),
Roman Jakič, bivši ministar odbrane i poslanik/europarlamentarac,
Slovenija), Emil Kirijaš (bivši državni sekretar u Ministarstvu
vanjskih poslova Sjeverne Makedonije), Žarko Korać (bivši
potpredsjednik Vlade i poslanik, bivši potpredsjednik parlamenta,
Srbija), Zlatko Lagumdžija (bivši predsjedavajući Vijeća ministara i
ministar vanjskih poslova, bivši poslanik, Bosna i Hercegovina) i
Vesna Pusić (bivša potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih
poslova i EU, bivša zastupnica, Hrvatska) u apelu su naveli da sa
velikom zabrinutošću prate najnovija dešavanja u Crnoj Gori.
“Budući da smo svi proživjeli balkanske ratove devedesetih ne možemo
a da ne vidimo alarmantne sličnosti između današnjih događaja u
Crnoj Gori i događaja koji su doveli do tih ratova od prije dvadeset
pet do trideset godina. Crna Gora nije zemlja sa velikim brojem
stanovnika, ali je strateški veoma važna za stabilnost jugoistočne
Evrope, pa čak i cijelog Jadranskog sliva. Njeno relativno nedavno
pristupanje NATO -u značajno je doprinijelo regionalnoj sigurnosti
ovog dijela Evrope”, navodi se u apelu.
Bivši ministri i poslanici poručili su da se na prvu čini da su
događaji oko ustoličenja novog poglavara Srpske pravoslavne crkve u
Crnoj Gori povezani s vjerskim pitanjem, ali da “oni zapravo nemaju
nikakve veze s religijom, pa čak ni sa politikom ili ideologijom”.
“Oni su još jedna manifestacija sukoba između snaga koje smatraju da
Crna Gora ne bi trebala da postoji kao posebna država, i onih koji
vjeruju da Crna Gora treba da ostane nezavisna sa svim atributima
državnosti. Nema sumnje da bi bivša crnogorska vlast mogla biti
kritikovana na više nivoa. Međutim, uprkos ovim greškama, oni su
snažno vjerovali u nezavisnu Crnu Goru kao vitalnu članicu NATO -a i
sa budućnošću u EU. Njihovi najagresivniji kritičari dolaze iz reda
ljudi koji odbacuju samu državnost i političku nezavisnost Crne
Gore. Dugogodišnje odugovlačenje procesa pristupanja EU zemljama
Zapadnog Balkana podstiče instinkte i postupke koji podsjećaju na
gorku prošlost”, istakli su potpisnici.
Dalje se u apelu navodi kako “ne morate biti stručnjak za balkansku
istoriju da biste znali da su svi pokušaji promjene granica na ovom
području pomno praćeni ratovima, ljudskim patnjama i ogromnim
tragedijama”.
“Još jedno otvoreno mjesto sukoba i krize u Evropi posljednje je što
Evropi i svijetu u ovom trenutku treba. Stoga pozivamo naše
institucije EU i druge saveznike da se uključe u aktivan politički
dijalog sa svim različitim političkim i društvenim akterima u
trenutnoj krizi u Crnoj Gori i pomognu u osiguravanju mirnog
rješavanja eskalirajućeg sukoba u zemlji. Pretvaranje da se ništa ne
događa imaće strašne posljedice po Crnu Goru i region. Posebno je
važno primijetiti i suprotstaviti se novim pokušajima da se
politički slaba vlada Crne Gore podvrgne uticajima anti-NATO i EU”,
navedeno je na kraju “Apela za Crnu Goru” upućenom čelnicima EU i
NATO. |
