|
Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove
u Hagu za 20. mart je zakazalo izricanje konačne presude u slučaju
Radovana Karadžića.
Prvostepenom presudom, izrečenom tri godine ranije, Karadžić je
proglašen krivim za genocid počinjen u Srebrenici 1995. te učešće u
četiri udružena zločinačka poduhvata (UZP) radi trajnog uklanjanja
bosanskih muslimana i Hrvata s dijela teritorije BiH, što je za
posljedicu imalo progon, istrebljivanje, deportaciju, ubistva,
protupravne napade na civile... Osuđen je na 40 godina zatvora.
Mrtva tačka
U iščekivanju drugostepene presude mnogi su skloni tvrditi da visina
kazne neće biti drastično izmijenjena. No, smatra se da je od broja
godina koje će Karadžić odležati u zatvoru mnogo važnija suština
presude.
- Tri godine od izricanja prvostepene presude dugo je čekanje do
izricanja konačne. Mislim da, što se tiče genocida i udruženog
zločinačkog poduhvata, neće biti obuhvaćeno vrijeme od 1992. do
1995. godine, što ukazuje na to da se Tužilaštvo nije pomaklo s
mrtve tačke. Mnogo je političkih i drugih neformalnih utjecaja da se
bosanska priča završi genocidom u Srebrenici kao „incidentom“, a da
genocid počinjen ranijih godina ostane nekažnjen - kaže za „Avaz“
dr. Nena Tromp, univerzitetska profesorica, koja je na radu u
Tribunalu u Hagu provela 12 godina.
Tromp ne razmišlja uopće o mogućnosti oslobađajuće presude, jer
smatra da bi čak i smanjena kazna Radovanu Karadžiću bila
„samodestrukcija Tribunala“, posebno nakon što je bivši sudija
Haškog tribunala i Međunarodnog rezidualnog mehanizma Kristof Fluge
(Christoph Flugge) javno optužio sudiju Žan-Kloda Antonetija
(Jean-Claude Antonetti) da Karadžiću priprema oslobađajuću ili bar
presudu s blažom kaznom.
Suština presude
Navodi da fokusiranje na visinu kazne bivšem predsjedniku RS ima za
cilj skretanje pažnje sa suštine, odnosno sadržaja same presude.
- I slučaj Karadžića, kao i slučaj Mladića, kao i mnogi drugi,
ukazuju na to da je na sceni povijesni revizionizam u korist Srbije,
kako bi se minimizirala ili čak negirala bilo kakva zločinačka uloga
Srbije u proteklom ratu – dodaje Tromp.
Zašto je zaobiđena Srbija?
- Nakon istupa sudije Flugea teško da će Žalbeno vijeće napraviti
korak ka smanjenju kazne Radovanu Karadžiću. Naprotiv, može čak
pokušati da se dodvori žrtvama u BiH i poveća mu kaznu. No, čini mi
se da je sve to manje važno od činjenice da je udruženi zločinački
poduhvat sveden unutar BiH i ne dotiče Beograd, odnosno Srbiju, koja
je bila mozak svega što se događalo i u BiH i u Hrvatskoj. Apsurd je
da UZP u slučaju „Prlić i ostali“ uključuje Hrvatsku, a da u slučaju
„Karadžić“ ili „Mladić“ isključuje Srbiju – navodi Tromp. |
